1962. završena prva etapa HE Zakučac (Split)

Miloš Damjanić – Glavni direktor ZEOH-a

 

 

 

 

 

 

 

Uvodna riječ

Nagao porast potrošnje električne energije u poslijeratnom periodu naše zemlje zahtijevao je da se pristupi najintenzivnijim istražnim radovima koji bi definirali mogućnost izgradnje velikih elektrana.

Naročito se osjećao manjak u električnoj energiji na području NR Hrvatske, što se vidi i po tome da se za proteklih deset godina 30-40% ukupnih potreba podmirivalo iz elektrana susjednih područja.

U takvim prilikama bilo je nužno, da se obrati specijalna pažnja proučavanju mogućnosti iskorištenja vodotoka na području na kojem se razvila velika potrošnja električne energije. Konfiguracija terena i tokova rijeka u priobalnom pojasu davali su naslutiti da se radi o velikim mogućnostima korištenja vode za proizvodnju električne energije. Jedan od najznačajnija vodotoka svakako je rijeka Cetina, koja se provlači kroz dalmatinski krš na relativno velikoj nadmorskoj visini, pa su upravo time vršeni prvi značajniji istražni radovi.

Danas, kad se hidroelektrana “Split” nalazi u pogonu i kad vidimo osnovne tehničke i ekonomske pokazatelje ovog objekta, logično se postavlja pitanje, zašto se već znatno ranije nije izgradila ova centrala. Jedan od osnovnih razloga sigurno je specifičnost terena, na kojem je trebalo izgraditi cijeli kompleks: branu s akumulacijom “Peruća” korisne zapremnine od pol milijarde m⑶ te hidroelektranu “Split” sa proizvodnjom preko milijardu petsto hiljada kWh godišnje. Kod nas, a niti u svijetu nije do sada ostvarena takova izgradnja u krškom terenu. Sve je to zahtijevalo opsežne i temeljite istražne radove, kao i krajnje brižnu obradu projekata ovih objekata. Danas možemo konstatirati, da su svi problemi uspješno riješeni i da je skepsa, s kojom su pojedini stručnjaci gledali na uspjeh ovog pothvata, pobijeđena najvećim naporom i savjesnošću naših projektanata i graditelja.

Pri izgradnji hidroelektrane “Split” građevinska poduzeća i njihovi radnici suočili su se s vrlo složenim problemima radi specifičnih uvjeta gradnje. Tu je bilo borbe s podzemnom vodom, raznih iznenađenja s nesigurnim pećinama i ulošcima mekanog materijala kod velikih iskopa za dovodni tunel i strojarnicu. Po opsegu izvršenih radova to je najveća građevina ove vrste, koja je do danas izvedena u našoj zemlji. Na ovom su objektu stekli naši graditelji neprocjenjiva i bogata iskustva na radovima ovakve vrste : napredak podzemnih radova, usavršena je organizacija građenja, a moglo bi se navesti i čitav niz sličnih podataka, koji su izneseni u pojedinim člancima ove publikacije. Naročito smo zadovoljni da ta iskustva nisu ostala neiskorištena. Veći broj stručnog kadra i kompletna poduzeća prešla su na nove objekte (HE Dubrovnik – HE Senj) je sada u punoj mjeri koriste već stečena iskustva i dalje ih usavršavaju, a to je jedan od važnih rezultata postignutih na gradnji hidroelektrane Split.

Još jedno od značajnih dostignuća na ovom objektu je izrada opreme. Električni generatori od po 108 MW, izrađeni u Tvornici “Rade Končar”, potpuno su domaće konstrukcije, a ipak po svojoj veličini predstavljaju vrhunske jedinice ove vrste i u svjetskim razmjerima. Osim toga ovaj će objekt omogućiti domaćoj elektro-industriji da uz početnu pomoć vanjskih tvornica ovlada i izgradnjom velikih transformatora za najviši napon 220 kilovata. Slično vrijedi i za turbine “Litostroja”, koje su izvedene uz suradnju inozemne tvornice.

Važno je istaći da su “Dalmatinske hidroelektrane” kao investitor, uspješno koordinirale radove većeg broja poduzeća na raznim gradilištima, tako da su se radovi čitavo vrijeme gradnje manje više odvijali po postavljenom programu, a rezultat toga je bio da se objekt mogao staviti u pogon gotovo godinu dana prije određenog roka.

Opsežnost poslova kao i uvjeti pod kojima se ovakvi radovi izvode, i pored velike pažnje posvećene sigurnosti ljudi, nisu nažalost dozvolili da se izbjegnu nesretni slučajevi na radu, U ime investitora i radnika elektroprivrednih poduzeća izražavam posebnu poštu nastradalim radnicima na ovom objektu.

Naročito mi je zadovoljstvo da na ovom mjestu mogu izraziti u ime cijele elektroprivrede Hrvatske punu zahvalnost svim učesnicima ovog značajnog pothvata počevši od izvršilaca istražnih radova, projektanata, graditelja, isporučioca opreme i neposrednog investitora. Svi su oni pojedinačno i zajednički, priložili svoj ovoj velikom djelu svestrane opskrbe energijom, kao bitnoj osnovici izgradnje našeg socijalističkog društva.

Zagreb, maja 1962

 

Repozitorij datoteka:

HE_Split