1959. HE Gojak puštena u pogon

Robert Krklec direktor HEP Proizvodnje d.o.o.

 

Monografija o 60 godina proizvodnje električne energije Hidroelektrane Gojak zapis je o njenim graditeljima, ali i povijesni zapis o elektroprivrednoj djelatnosti i društvenim okolnostima u Hrvatskoj. Kolikogod je to kronika rada naše hidroelektrane-slavljenice, to je i najava njene budućnosti. Naime, u vrijeme izdavanja ove Monografije, u gojačkoj hidroelektrani proizvode potpuno nove turbine i generatori te prateći sustavi. U ovoj prigodi, poželimo joj daljnju dugovječnost u hrvatskom elektroenergetskom sustavu. Hidroelektrane HEP-a u prosjeku su u pogonu više od 40 godina, a njih nekoliko i više od jednog stoljeća. Takvu dugovječnost pripisujemo pravodobnom i kvalitetnom održavanju, tako da i nadalje posebnu pozornost posvećujemo ulaganjima u rekonstrukciju postrojenja, zamjenu dotrajale opreme s novom suvremenih tehnoloških i tehničkih rješenja te revitalizaciji objekata, kao i uvođenju procesne automatike i daljinskog upravljanja. Uz poštivanje iznimno strogih zahtjeva za zaštitu voda i okoliša, takvim zahvatima povećavamo njihovu raspoloživost, produljujemo im životni vijek te smanjujemo troškove održavanja i vođenja pogona.

S obzirom na činjenicu da su hidroelektrane najvažniji obnovljivi izvor hrvatske elektroenergetike, obnova njihovih postrojenja u srži je razvojnog procesa HEP-a. Zacijelo, od sveobuhvatnog višegodišnjeg programa obnove hidroelektrana, vrijednog 3,3 milijarda kuna, 2030. godine očekujemo povećanu snagu hidroelektrana HEP Proizvodnje s dodatnih približno 160 megavata i godišnje proizvodnje od približno 380 milijuna kilovatsati. Stoga je svaki korak ka tom cilju svojevrsni pothvat. Posebnu zahvalu upućujem rukovodnom i stručnom timu HE Gojak i svim njenim zaposlenicima, ponajprije radi njihova brižnog odnosa prema postrojenju, što je bilo jamstvo rada postrojenja bez zastoja radi većih kvarova. Osobito im čestitam na ustrajnosti u vođenju dugoročnog programa revitalizacije, provođenog temeljem istraživanja i ispitivanja stanja opreme i građevina, određivanja potrebnih zahvata do provedbe zamjena, sanacija, proširenja, dogradnjâ…u dugogodišnjoj kontinuiranoj potrazi za mogućnostima povećanja snage HE Gojak. Mogu reći, gojački model revitalizacije poput je školskog primjera pripreme, pribavljanja stručnih podloga i poštivanja slijeda utvrđenih koraka u provedbi. Naravno, zahvaljujući svekolikoj potpori HEP-a d.d., HEP Proizvodnje i Proizvodnog područja HE Zapad, Gojačani su uporno osvajali zacrtani plan pomlađivanja postrojenja. Ovaj zapis o šezdesetgodišnjem povijesnom, stručnom i ljudskom hodu HE Gojak, ponajprije nama samima, svjedoči da imamo kompetentne elektroprivrednike. Oni trudom i znanjem samozatajno grade Hrvatsku elektroprivredu.

Milan Sabljak direktor Glavne hidroelektrane Gojak

Šezdesetu obljetnicu rada Hidroelektrane Gojak obilježavamo u godini završetka njena pomlađivanja, a to je prigoda da se osvrnemo na vrijeme pripreme i izgradnje kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća te proizvodnje i održavanja postrojenja tijekom čitavih šest desetljeća. Ali, i svih koraka koje smo tijekom proteklih približno dvadeset godina postupno i uporno činili kako bismo danas imali novu hidroelektranu: spremnu za život u daljnjih četrdeset godina. Od naših prethodnika naslijedili smo postrojenja i objekte, koji su na najbolji mogući način uklopljeni u prostor i dobro dimenzionirani, premda su uvjeti za pripremu dokumentacije i izgradnju HE Gojak prije 60 godina bili iznimno zahtjevni. Od njih smo naslijedili i osjećaj pripadnosti našoj elektrani i obvezu da bdijemo nad postrojenjem i čuvamo ga, što prenosimo i mladim naraštajima koji će naslijediti nas. Naime, tijekom godina eksploatacije zamijenjeni su pojedini dijelovi sekundarne opreme, a nakon više od četrdeset godina proizvodnje električne energije, dotrajalu opremu kojoj je istjecao rok trajanja započeli smo zamjenjivati novom. Tako smo za približno 15 posto povećali godišnju proizvodnju električne energije, koju predajemo hrvatskom elektroenergetskom sustavu!

S pokrićem tvrdim, obnova hidroenergetskog postrojenja dugačak je i složen proces s potrebom pomnog promišljanja, analiziranja, projektiranja…što je tražilo potpuni angažman nas u elektrani i rukovoditelja na razinama HEP-a. Uz elektroprivrednike, one koji su sudjelovali u izgradnji HE Gojak, ali i sve one koji imaju udjela u njenoj dugovječnoj raspoloživosti sustavu, zasluge za proizvodnju bez većih kvarova i havarija te za novi život HE Gojak pripadaju i vanjskim izvođačima, pretežito hrvatskim tvrtkama. Svi smo učili uživo i stjecali dragocjena iskustva, povezali se u stručnom i kolegijalnom pogledu. Osim elektroenergetskom sustavu, HE Gojak služi i lokalnoj zajednici. Veliki je utjecaj Hrvatske elektroprivrede, odnosno njene hidroelektrane na grad Ogulin i ogulinsko područje – od organizacije prvih gradilišta na potezu objekata hidroenergstkog sustava Gojak, uređenja okoliša i infrastrukture uz akumulacijska jezera, održavanja vodotoka, naknade za korištenje prostora… do iznimno važne uloge elektrane u smanjenju opasnosti od poplava kod velikih dotoka. Osobito smo ponosni na trud i rezultate u školovanju i napredovanju naših zaposlenika, kao i na poticanje znanja srednjoškolskih učenika elektro i strojarske struke, ali i privlačenje diplomiranih inženjera da se vrate u Ogulin. Godinama smo gradili odnose poštovanja među ljudima i ljudi prema postrojenju i slobodno mogu tvrditi da je elektrana utkana u živote svih nas. Stoga, u povodu ove obljetnice izdajemo prigodnu Monografiju kao gojačku knjigu vremena za podsjetnik onima koji su imali udjela u tom vremenu i darujemo ju nama koji jesmo i onima koji će biti – zaposlenicima HEP-a.