1881. rođen Prof. Miroslav Plohl osnivač Hrvatske elektroprivrede i elektrostrojarske struke u Hrvatskoj

Prof. Miroslav Plohl (1881. – 1939.)

Kad ovih dana slavimo 300-godišnjicu Sveučilišta i 50-godišnjicu elektrotehničke nastave u Zagrebu, moramo se sjetiti i jedne tužne obljetnice, jer se upravo navršilo 30 godina od kako je 30. IX 1939. godine tragično preminuo ing. Miroslav Plohl, profesor Tehničkog fakulteta u Zagrebu.

Inženjeri prijašnjih generacija sviju struka dobro su poznavali i cijenili rad pokojnog profesora Plohla, a moja je želja da i današnje mlađe generacije, budući elektroinženjeri, upoznaju bar sasvim ukratko život i rad profesora Plohla, te njegove zasluge za razvitak našeg Elektrotehničkog fakulteta.

Profesor ing. Miroslav Plohl (senior) rodio se 30. 7. 1881. u Gorici, gdje je polazio osnovnu školu, a nakon gimnazije (2) prelazi u pomorsku ratnu akademiju u Rijeci, koju je završio 1900. godine i postao pomorski stručni časnik za velike ratne brodove. U Austrougarskoj ratnoj mornarici služio je sve do kraja prvog svjetskog rata, te je 1919. penzioniran kao kapetan korvete. Nakon toga prelazi kao stručnjak-konstruktor tvrtki Whitehead Co. u Rijeci, a poslije 1923. stupa u službu kao tehnički direktor tvornice „Radio“ G.M.B.H. u Beču.

Na poziv Tehničke visoke škole u Zagrebu dolazi 1925. godine u Zagreb, gdje na Elektrostrojarskom odjelu Tehničke visoke škole kao nastavnik predaje predmete jake struje sve do svoje smrti.

Bio je to čovjek velikog diapazona znanja, iz svih područja tehnike i u radu neobično aktivan.

Još za vrijeme prije dolaska u Zagreb bavio se naučnim istraživanjima u raznim granama tehnike, pa su kao rezultat tog veoma obimnog rada bili brojni patenti koje su preuzele svjetski poznate tvornice (3). Tako je tvrtka Telefunken-Gesellschaft u Berlinu iskoristila njegov pronalazak za proizvodnju neprigušenih električnih titraja, a tvrtka Siemens Halske, Wien preuzela je njegov patent za proizvodnju električnih titraja pomoću iskrišta u području osobito kratkih valova. I iz područja strojarstva prijavio je neke patente pa je tako poznato, da je pronašao način za povećanje koeficijenta korisnosti turbokompresora.

Njegov diplomski rad, koji obrađuje nov način proračuna transformatora ocijenjen je kao naročito vrijedan naučni rad.

Prijelazom 1925. godine na Tehnički fakultet u Zagrebu usmjerio je svu svoju aktivnost na to da na novo osnovanom Elektrostrojarskom odjelu organizira nastavu elektrotehničkih predmeta i da uredi laboratorij za vježbe iz mjerenja na električnim strojevima. (Strojevi iz tog prvog laboratorija iskorišćuju se djelomično dapače i danas u novo uređenom Laboratoriju električnih strojeva.)

Prvih sedam godina od svog dolaska predaje prof. Plohl sve predmete jake struje, koji su prema tadašnjem stanju nauke obuhvaćali gradivo današnjih predmeta: Električni strojevi, Ispitivanje električnih strojeva, Prijenos i razdioba električne energije itd. Za sve te predmete izradio je kompletan nastavni program a u štampariji tadašnjeg „Udruženja slušača Tehničkog fakulteta u Zagrebu“ izašla su i za mnoge predmete litografirana skripta.

Kako se je, međutim, pokazala potreba nastave i predmeta slabe struje, latio se je prof. Plohl i tog teškog posla, te je od školske godine 1935/36 (4) predavao i predmete Slaba struja I. i Slaba struja II.

Osim nastavnog rada osnovao je prof. Plohl uz laboratorij za električne strojeve još i stanicu za baždarenje električnih brojila i preciznih instrumenata, koja se je poslije odijelila u samostalnu ustanovu.

Kao član vijeća Tehničkog fakulteta svojim je prijedlozima uvijek želio što bolje organizirati nastavu i zalagao se je za što savremenije uređenja laboratorija svih Odjela fakulteta. Time je stekao veliko povjerenje cijelog Vijeća, koje ga je 1936. god. izabralo za dekana, a u dokaz priznanja za njegov rad bio je biran još naredne dvije godine dekanom.

U danima apsolutističkog režima kada se je htjelo ukinuti neke odjele na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, profesor Plohl je kao dekan uspio ne samo spasiti cjelinu fakulteta nego je izvojevao i kredite za gradnju nove zgrade fakulteta u Kačićevoj ul.

Istodobno je stvarao planove elektrifikacije Hrvatske na bazi socijalističkih principa, pa je uspio konačno nagovoriti bana Ružića (5) da se 1937. osnovalo „Banovinsko električno poduzeće“, kome je bio i prvi predsjednik upravnog odbora. Današnje si generacije ne mogu pravo ni predočiti koliko je za ono vrijeme bilo upravo revolucionarno provoditi opću elektrifikaciju zemlje ne zanemarujući i najzabitija sela a da pri tom pojedinci ne iskoriste profite.

Radeći neumorno na fakultetu kao i na provođenju elektrifikacije bio je i obolio, ali je njegova silna volja i energija savladala sve tjelesne teškoće pa je i brzo ozdravio. Nastavio je radom oko izgradnje Vinodolske hidroelektrane, pa je tako na putu u Gorski Kotar 30. IX 1939. nesretnim slučajem ispao iz automobila i smrtno stradao.

Koliko je bio cijenjen ne samo njegov rad nego i on sam kao čovjek vidjelo se je pri njegovom pogrebu gdje su mu na posljednji ispraćaj došli uz predstavnike najviših vlasti, uz akademike i sveučilišne profesore također i oni mali ljudi sa sela kojima je pokojni profesor Plohl omogućio da i u njihovim skromnim domovima zasja električna svjetlost i da im električna energija olakša rad.

Svi govornici s mnogo toplih riječi istakli su ono što je najviše resilo tog dragog čovjeka: „… bio je jedan, koji za sebe nije nikad tražio ničeg, a sam je davao ogromno mnogo“.

Kao nastavnik bio je među studentima osobito poštivan zbog načina kako se odnosio prema studentima. Često ih je znao i te kako prekoriti zbog nemara, ali je i glasno pohvalio svaku marljivost i korektnost. Zvao ih je „moji dečki“. Predstavnik studenata na grobu završio je svoj oproštajni govor riječima: … duboku zahvalnost za sve što si učinio sačuvat će „Tvoji dečki“ pa neka Ti bude ona toplo pokrivalo Tvog posljednjeg sna.

Bilješke uz izvorni tekst napisao prof. dr. sc. Zvonko Benčić

(1) Viktor Pinter, profesor Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naš list , godište ?, broj ?/69, str. 7-9.

(2) U Gorici završio peti razred gimnazije, a zatim je upisao carsko-kraljevsku Vojnu pomorsku akademiju u Rijeci (Marine Akademie, osnovana 1866. godine).

(3) U biti radi se samo o dva izuma opisana u četiri patenta. Ukupno je prijavio i dobio 8 patenata.

(4) Pogrešan podatak: godine 1936. počeo je predavati predmet Slaba struja.

(5) Dr. Viktor Ružić (Sušak, 1893. – Sušak, 1976.), ban Savske banovine od 1936. do 1938.

U Repozitoriju datoteke su knjige koje su prema predavanju prof. Plohla sastavili njegovi studenti.