Prof. dr. sc. Zijad Haznadar

Profesor emeritus; akademik

Fakultet elektrotehnike i računarstva (http://www.fer.hr/) Zagreb, Republika Hrvatska

Redoviti član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (http://www.hatz.hr/)

Inozemni član Akademije nauka i umjetnosti BiH (http://www.anubih.ba/)

Rođen 1935. godine u Banjaluci. Živi i radi u Zagrebu od 1954. godine. Diplomirao 1959. i doktorirao 1964. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Od 1960. do umirovljenja 2006. godine radio na Elektrotehničkom fakultetu (kasnije Fakultetu elektronike i računarstva) Sveučilišta u Zagrebu: od 1976. do 1978. kao prodekan, a od 1986. do 1988. i od 1998. do 2000. kao predstojnik Zavoda za osnove elektrotehnike i električka mjerenja. Izgradio je CAD laboratorij na FER-u 1990. godine. Napisao je troja skripta i značajan i opsežan temeljni udžbenik Elektromagnetizam u dva dijela u izdanju Školske knjige, Zagreb, 1997. godine. Godine 2000. u nakladi IOS-Press objavio je monografiju Electromagnetic Fields, Waves and Numerical Methods, Amsterdam, 2000. (koautor prof. Željko Stih). Nakon odlaska u mirovinu 2006. godine predaje predmet Elektromagnetska teorija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (http://www.pmf.hr/) u Zagrebu.

Tijekom 50 godina djelatnosti na ETF-u, odnosno FER-u u Zagrebu, sudjelovao je u obrazovanju preko 10 000 diplomiranih inženjera elektrotehnike, bio je mentor u izradi 55 magistarskih radnji i preko 40 doktorskih disertacija.

Napisao je sam i sa suradnicima preko 350 znanstvenih i stručnih radova. Od toga su 127 znanstvena rada, od kojih je 47 objavljeno u inozemstvu, a 80 u zemlji. Napisao je sa suradnicima preko 230 stručnih radova. Vodio je 3 međunarodna projekta i 6 državnih. Vodio je preko 40 istraživačkih projekata za industriju. Ostvario je 4 značajna tehnička unapređenja i vodio realizaciju 8 novih proizvoda.

Surađivao je sa i gostovao na sveučilištima u Splitu, Osijeku, Rijeci, Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Mariboru, Skopju, Prištini, Grazu, Budimpešti, Parizu, Rostocku, Dresdenu, Tokiju, Petrogradu, Pekingu, Naningu, Oxfordu, Santa Barbari, Waterloou i drugima.

Bio je jedan od osnivača poslijediplomskih studija na elektrotehničkim fakultetima u Zagrebu, Sarajevu, Skopju i Tuzli. Pomogao je pri uvođenju diplomskih studija u Osijeku, Mariboru i Bihaću. Bio je mentor brojnim sveučilišnim nastavnicima pri izradi doktorskih disertacija: petorici s FER-a u Zagrebu, četvorici s FESB-a u Splitu, dvojici s ETF-a u Osijeku, jednom s Tehničkog fakulteta u Rijeci, devetorici s ETF-a u Sarajevu, dvojici s ETF-a u Tuzli, dvojici s TF u Mariboru, trojici s TF u Skopju, po jednome na Sveučilištu u Prištini, Torinu, Zürichu i Bremenu: ukupno 31 profesoru na 12 sveučilišta.

Akademik Haznadar značajno je unaprijedio područje teorije elektromagnetskih polja aktivno djelujući u Hrvatskoj, BiH i šire. Od 1968. do 1986. godine bio je urednik za područje »Elektromagnetsko polje« u časopisu Elektrotehnika Zagreb. Od 1987. godine bio je član Uredničkog odbora Međunarodne konferencije o proračunavanju elektromagnetskih polja »Compumag« London, a od 1991. godine bio je član Međunarodnog znanstvenog komiteta Internacionalnog simpozija za magnetizam ISEM Tokio. Član je znanstvenih savjeta u nekoliko stručnih časopisa. Recenzirao je znanstvene radove za više časopisa (IEEE Transactions on Magnetics, USA i drugi).

Organizirao je i vodio međunarodne simpozije »Projektiranje i proizvodnja podržani računalom CAD/CAM«, kojih je 10 održano u Zagrebu od 1979. do 1990. godine. Dopredsjednik je Međunarodnog elektroinženjerskog simpozija, kojeg organizira Elektrotehničko društvo Zagreb, u Šibeniku.

Član je, od osnutka 1992. godine, Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Bio je medu osnivačima 1993. godine i redoviti je član Hrvatske akademije tehničkih znanosti. Godine 2002. izabran je za inozemnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH).

Dobitnik je hrvatske državne nagrade za znanost Nikola Tesla 1987. godine., nagrade Hrvoje Požar za razvitak energetskih znanosti 1997. godine i zlatne plakete Josip Lončar za doprinos razvitku FER-a 1997. godine, nagrade J. J. Strossmayer 1997., nagrade za životno djelo Akademije tehničkih znanosti Hrvatske 2002. godine, znanstvene nagrade Fran Bošnjaković Senata Sveučilista u Zagrebu 2003. godine, najviše znanstvene nagrade HAZU za cjelokupan znanstveni rad 2005.godine, te Nagrade Sabora Republike Hrvatske za životno djelo 2005. godine.

»Objavljeni radovi i cjelokupna znanstvena i stručna ostvarenja i nastavna djelatnost prof. Zijada Haznadara značajno su doprinijeli razvoju znanosti i elektrotehničke industrije u Hrvatskoj. Doprinio je međunarodnoj afirmaciji Sveučilišta u Zagrebu i hrvatske znanosti u svijetu« (izvor: Vijeće FER-a Zagreb).

Akademik Haznadar značajno je doprinio razvoju Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, kao i tehničkih fakulteta u Tuzli i Bihaću, te elektrotehničke znanosti u BiH generalno.

Priredio: Zvonko Benčić

Željko Štih, redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva, rođen je 1955. godine u Krapini. Nakon završene mature 1974. u Zagrebu studirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1978. na smjeru Elektroenergetika. Na istom fakultetu je magistrirao 1981. i obranio doktorsku disertaciju 1984. godine pod naslovom „Optimiranje oblika elektroda i izolatora u osnosimetričnim električnim poljima“.

Svoj profesionalni put započeo je u Elektrotehničkom institutu Rade Končar na poslovima istraživanja i razvoja u Sektoru za transformatore od 1978. do 1984. Od 1984. do 1986. je radio u RO Infosistem na razvoju grafičke programske podrške, a od 1986. je zaposlen na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Od 2002. do 2006. bio je prodekan za znanstvenoistraživački rad, a od 2012. do 2016. bio je predstojnik Zavoda za osnove elektrotehnike i električka mjerenja.

Znanstvena djelatnost mu je usmjerena je na teoriju elektromagnetskih polja. Bavi se numeričkim proračunima i mjerenjima elektromagnetskih polja i njihovom primjenom u projektiranju elektromagnetskih naprava. Iz tog područja objavio je sedamdesetak radova u časopisima i zbornicima konferencija. Koautor je triju znanstvenih knjiga Elektromagnetizam I i II te Electromagnetic Fields i Wavesand Numerical Methods. Vodi tehnički komitet međunarodnog kolokvija Transformer Research and Asset Management.

Njegova nastavna djelatnost je vezana uz područje elektromagnetskih polja. Uveo je, i predaje niz predmeta iz tog područja na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. Bio je mentor za mnoge diplomske, magistarske i doktorske radove. Voditelj je poslijediplomskog specijalističkog studija Transformatori.

U okviru stručne djelatnosti je nastojao integrirati istraživanja u rješavanje praktičnih problema hrvatskog gospodarstva. Vodio i sudjelovao u suradnji s nizom poduzeća i institucija u Hrvatskoj (Končar, HEP, Uljanik, BI, JANAF…). Rezultati projekata na kojima je sudjelovao opisani su u preko sto i pedeset elaborata.

Član je stručnih udruga IEEE i CIGRE. Za svoj rad je 1997. godine je dobio nagradu J. J. Strossmayer za znanstveno djelo. Zlatnu plaketu Josip Lončar FER-a za dugogodišnji predani nastavni i znanstvenoistraživački rad primio je 2010. godine.