Milan Sabljak Direktor Hidroelektane Ozalj |  |
Kada jedan elektroenergetski objekt kao što je Munjara grada Karlovca, odnosno HE Ozalj I, navrši stoljeće neprekidnog i uspješnog rada – tada to zaslužuje posebnu pozornost i uvažavanje. Prije jednog stoljeća na slapu Kupe kod Ozlja ostvaren je projekt korištenja voda rijeke Kupe za proizvodnju električne energije, što je kako u cijelom svijetu tako i kod nas – označilo početak nove razvojne epohe. Zahvaljujući tomu Grad Karlovac spada među prve gradove u Hrvatskoj koji su prihvatili nova otkrića i spoznaje o novoj o novoj vrsti energije – električnoj energiji i vrlo brzo i uspješno započeli primjenjivati u javnoj upotrebi. To je bio i jest dokaz da je hrvatski čovjek od davnina imao sklonosti, znanja, smjelosti i dalekovidnosti upustiti se u tada tehnički složene i financijski važne projekte, koji su mu omogućili svekoliki razvoj jednak razvojnoj razini drugih zemalja Europe i Amerike.
Početak korištenja električne energije u javne svrhe u gradu Karlovcu bio je prvorazredan i dalekosežan događaj i jedan od najvećih prekretnica u životu Grada, posebno na području gospodarskog razvoja, ali i kvalitetnijeg života građana.
Hidroelektrana Ozalj, izgrađena davne 1908 godine na mjestu negdašnjeg mirna slapa, vlasnika kneza Alberta Thurna i Taxisa, pokazala se kao idealna lokacija za iskorištenje snage vode u hidroenergetske svrhe. I to nije bilo slučajno jer je lokacija bila odabrana temeljem podataka iz petnaestogodišnjeg praćenja vodostaja Kupe dobrog poznavatelja njena vodnog potencijala, kneževskog inžinira Ljudevita pl. Bogdana. Uz njega – jednog od idejnih začetaka Hidroelektrane Ozalj, za uspješnu izgradnju u malo više od godine dana, što je teško zamislivo i u današnjim uvjetima, kao i za izdržljivost ugrađene kvalitetne opreme i dugovječnost naše slavljenice zasluge svakako pripadaju Valeriju Rieszneru, gradskom mjerniku u Karlovcu, poznatom građevinskom stručnjaku. Karlovčani su ga doživljavali kao skromnog i vrijednog čovjeka koji nije nikad ništa pripovijedao, koji se nije hvalio, ali je zato radio snovao mnogo više. O dobrom izboru prvotnih tehničkih rješenja cijelog sustava (hidroelektrana, prijenosni dalekovod, distribucijska mreža) svjedoči iskustvo iz godina koje slijede jer ništa bitno nije trebalo mijenjati. Dakako kapacitet postrojenja se povećavao sukladno sve većim potrebama za električnom energijom – 1913. godine ugrađen je treći agregat, a 1952. godine pušteno je u rad novo postrojenje, odnosno Hidroelektrana Ozalj II.
U prigodi obilježavanja stoljeća Munjare grada Karlovca trebamo biti zahvalni i odati dužno poštovanje graditeljima karlovačkog svijetla. Ali i svima onima koji su tijekom stoljetnog razdoblja pridonijeli redovitoj proizvodnji i urednoj isporuci električne energije potrošačima. Ozaljskom Hidroelektranom upravljalo je i njena postrojenja održavalo nekoliko naraštaja elektroprivrednika, uz iznimnu brižnost, odricanje i naglašeni osjećaj pripadnosti i službi hrvatskom elektroenergetskom sustavu. Poštovali su svoju elektranu, čuvali ju i brinuli da se ni na koji način ne naruši njena izvorna ljepota i uklopljenost u prirodni ambijent.
Prema suvremenim elektroenergetskim kriterijima Hidroelektrana Ozalj spada u male elektrane. No ona je vrijedna jedinica elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, osobito zbog činjenice što je riječ o obnovljivom izvoru energije i proizvodnji sve poželjnije i čovjeku potrebnije “zelene energije”.
Sadašnjim i budućim naraštajima, proteklo stoljeće vrlo uspješnog rada i funkcioniranja hidroelektrane Ozalj može i treba biti primjer i poticaj poželjnog odnosa prema preuzetim vrijednostima. Ozaljska elektrana i jest ogledni primjer za sve nas koji nas uči kako graditi, voditi i održavati pouzdanost postrojenja, ali i voditi brigu o očuvanju izvornosti prepoznatljive građevine industrijske arhitekture s početka 20. stoljeća.
Ova monografija zapis je o povijesti u spomen graditeljima Munjare grada Karlovca, ali i kronika razvoja proizvodne i distribucijske djelatnosti HEP-a na karlovačkom području. Uz stoljetnu obljetnicu, darujemo je suvremenicima i budućim zaposlenicima HEP-a kao podsjetnik na staranje i razvoj misije svijetla, koju u svom drugom stoljeću uspješno nastavlja Hidroelektrana Ozalj.
Milan Sabljak, direktor Hidroelektane Ozalj
