Ivan Aničić-Čolo

Proučavanje vodnih potencijala dalmatinskih rijeka Cetine i Krke u svrhu energetskog korištena vrši se već cijelo stoljeće. Istraživanja i studiranja ovih prirodnih resursa, već su krajem prošlog stoljeća dokazala znatne pogodnosti za izgradnju elektroenergetskih objekata na ovim vodotocima i zainteresirala strani kapital za izgradnju hidroelektrane. Kao rezultat ovih proučavanja javljaju se i prve dalmatinske elektrane. Manojlovac (1906) 1 Gubavica, sadašnji Kraljevac (1912) koja je dugo vremena bila najveća centrala na Balkanu. Sadašnju hidroelektranu Kraljevac izgradilo je strani kapital (dimećeg nje ni bilo) s ciljem da sa što manje uloženih sredstava izvuče što veću korist. Elektrana je izgrađena bez akumulacije, usprkos činjenici da Cetina ima sve karakteristike bujičnog toka, tako do ova centrala predstavlja tipičan primjer, za ono vrijeme neprivrednog, a za današnje vrijeme eksploatatorskog načina korištenja voda Cetine.

Nakon oslobođenja zemlje i završetka II svjetskog rata planira se brza industrijallzacila naše zemlje. Nagli poslijeratni privredni razvoj i elektrifikacija nisu se mogli ni zamisliti bez odgovarajuće i solidne energetske baze a naročito elektroenergetike. Neposredno poslije oslobođenja pristupa se studijskim istraživanjima varijantnih rješenja izgradnje akumulacije na rijeci Cetini, radi izravnanja voda i ekonomičnijeg korištenja u energetske svrhe.

Postile razrade sveobuhvatne problematike vezane za izgradnju velikih akumulacija, godine 1951. donošena je odluka o gradnji akumulacijskog jezera uzvodno od Hrvatačkog polja. Ovakvim rješenjem vrši se ne samo godišnje izravnanje toka Cetine. nego i zaštite nizvodnih krških polja (površine oko 15.000 ha) od dugotrajnih poplava.

Nakon ove odluke izvršena su obimna geološka, hidrološka, hidrogeološka, geomehanička i druga potrebna istraživanja s ciljem, da se riješe sva sporna i nedovoljno jasna pitanja vezana uz izgradnju ove akumulacije u krškom terenu.

Zahvaljujući stručnosti, ponekad i samouvjerenosti naših stručnjaka i novim postavkama, koje su se temeljile na rezultatima prethodnih Istraživanja i studija ovog područja, razrađena je koncepcija izgradnje akumulacijskog jezera i riješena je u to vrijeme skoro nepoznata i nova problematika vododrživosti ovako velike akumulacije u izrazito nepovoljnim geološkim uvjetima krša.

Ostvarivanje ove akumulacije izgradnjom nasute brane i injekcione zavjese, bilo je povezano s velikim poteškoćama koje su se u to vrijeme i u pojedinim slučajevima činile skoro nepremostivima, ali koje su uspješno prebrođene: pomanjkanje opreme i dijelova za mehanizaciju, otežana a mjestimično mukotrpna bušenja, određivanje sastava injekcione smjese i parametara injektiranja u složenim uvjetima podzemlja a iznad svega pomanjkanje iskustva kod gradnje sličnih objekata. izgradnja ovog objekta je dakle bio pionirski pothvat, za ono vrijeme jedinstven i prvi u našoj zemlji, a po veličini i koncepciji među prvima u svijetu. Za vrijeme relativno kratkotrajne gradnje ovog jedinstvenog objekta uspješno je riješen cijeli niz složenih, manje poznatih i nepoznatih problema, tako da je izgradnja brane i realizacija akumulacijskog jezera u datim uvjetima bio i ostao veliki uspjeh naših projektnih organizacija, izvođača radova i isporučioca opreme. Praktična škola gradnje ovog objekta ovdje na gradilištu Peruče je uspješno završena, a našim graditeljima su otvorena vrata za radove u inozemstvu, što su oni uspješno iskoristili. Usprkos nedoumicama i sumnjama i među stručnjacima, naročito u inozemstvu, ova akumulacija i hidroelektrana žive preko četvrt stoljeća na zadovoljstvo svih učesnika u izgradnji i njenom korištenju.

Sve postavke iz projektne dokumentacije potvrđene su u toku proteklih 25 godina eksploatacije i 27 godina praćenja akumulacije, tako da smo ponosni što smo dobili ovakav objekt na korištenje. Ponosni mogu biti i svi oni koji su učestvovali u izučavanju, projektiranju, izvođenju radova i isporuci opreme za ovu hidroelektranu. Ne možemo, a da ovom prilikom ne izrazimo zahvalnost kako izvođačima i isporučiocima opreme na stručno izvedenim poslovima tako i svim projektantima na stručnosti, ozbiljnosti, samoprijegoru i odgovornosti kod studiranja i projektiranja ovog objekta.

Zahvaljujemo svima koji su s nama gradili objekt koji je nakon 25 godina pogona zadržao sve projektirane veličine i ispoljio veliku pogonsku spremnost i sigurnost opreme u pogonu. Obilježavajući 25 godina rada HE Peruča i 27 godina postojanja akumulacijskog jezera zahvaljujemo se i autorima stručnih priloga. koje objavljujemo u ovoj ediciji.