prof. dr.h.c. Anton Dolenc |  |
 |  |
Anton Dolenc ( Celovec 15.I.1905. – Zagreb 4. VII. 1984.) Maturirao je 1923. u humanističkoj gimnaziji u Ljubljani, diplomirao 1927. kod prof. dr. Milana Vidmara na Odjelu elektrotehnike Tehničkog fakulteta Univerziteta u Ljubljani. Od 1928. do 1932. radi kao projektant i montažni inženjer u tvornici Siemens d. d. u Zagrebu, a od 1932. postaje upravitelj iste tvornice, gdje ostaje sve do kraja Drugoga svjetskog rata 1945. godine. Za honorarnog nastavnika na Elektrotehničkom smjeru strojarskog odjela Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1939., gdje predaje sve kolegije vezane uz električne strojeve i transformatore. Za redovitog profesora na Tehničkom fakultetu izabran je 1946.
Djelatnost prof. Dolenca obuhvaća osim nastave i svestranu brigu o podizanju elektroindustrije u Hrvatskoj. Inicijator je i jedan od prvih nositelja izgradnje tvornice Rade Končar. Uz nastavu na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu predavao je i na Elektrotehničkom fakultetu u Ljubljani. Za vrijeme rada u tvornici razvio je niz svjetskih poznatih tehnoloških rješenja od kojih su najvažnija: uvođenje lak žice za izoliranje namota asinkronih motora, razvoj sinkronih generatora s kompaundiranom uzbudom te razvoj motora s četverokutnim statorskim limom. Posebno treba naglasiti vrhunsko stručno djelovanje prof. Dolenca na području projektiranja i puštanja u pogon velikih industrijskih postrojenja i elektrana. Objavio je više od 40 znanstvenih i stručnih radova u časopisima i na znanstveno-stručnim skupovima, vodio brojne projekte, na stotine diplomskih radova, brojne magistarske radove i doktorate na Sveučilištu u Zagrebu i na Univerzitetu u Ljubljani. Stimulirao je mlađe elektrotehničke stručnjake na dublji pristup i primjenu znanstvenih metoda pri teoretskom i eksperimentalnom rješavanju konkretnih problema.
Osamostaljivanjem Elektrotehničkog fakulteta iz sustava Tehničkog fakulteta u Zagrebu 1956. prof. Dolenc postaje njegovim prvim dekanom. S neiscrpnom energijom radi na razvoju nastavnih planova, a osobito na izgradnji i opremanju nove zgrade na sadašnjoj lokaciji.
Znanstvenu nagradu Republike Hrvatske za životno djelo dobio je 1967. god. Za svoje zasluge na području razvoja elektrotehničke znanosti Sveučilište u Zagrebu dodijelilo mu je naslov doctor honoris causa (1970.), čime je on postao treći počasni doktor elektrotehnike na Zagrebačkom sveučilištu, nakon Nikole TESLE (1926.) i Josipa LONČARA (1970.), a Sveučilište u Ljubljani dodijelilo mu je naslov zaslužnog učitelja (profesor emeritus) 1975.
 |  |  |
Prof. Dolenc nositelj je brojnih nagrada, ordena i priznanja između kojih se mogu istaknuti:
Nagrada vlade FNRJ za izgradnju električnu centrale Mariborski otok, Beograd 1949.
Orden rada II. reda 1949. za izgradnju najvećeg motora u Europi za željezaru Jesenice
Orden rada II. reda 1952. za nastavni rad na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
Orden rada s crvenom zastavom 1961.
Zlatna plaketa Josip Lončar, Elektrotehnički fakultet Zagreb, 1976.
Zlatna značka Rade Končar za istaknuti doprinos u rezultatima rada i razvoja organizacije udruženog rada Rade Končar, 1976.
Diploma i zlatna značka Rade Končar OOUR – Generatori za 1977. g.
Grad Zagreb odužio se prof. Antonu Dolencu time što je jednu ulici u Zagrebu nazvao Ulica Antona Dolenca. Ulica se nalazi u Zagrebu na Knežiji.
prof. dr. sc. Drago Ban
Repozitorij datoteka:
