1926. začetak Elektroslavonije

Vladimir Tomić, dipl. inž.

UZ ZLATNI JUBILEJ

Nije rijedak slučaj, da djelatnost i razvojni put jedne organizacije pokušamo prilikom jubileja ili proslave obraditi u brošuri, referatu ili knjizi, pa smo si i mi dali u zadatak, da za 50-godišnjicu postojanja poduzeća, ,,Elektroslavonija“ koje se bavi proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne i toplinske energije, u prikladnom obliku rekapituliramo značajnije momente i događaje.

Iako je u Slavnoniji i Baranji primjena električne energije i nešto ranije poznata (Đurđenovac 1891. god. SI. Požega u 6. X 1912 i dr.), smatramo, da je izgradnjom Termoelektrane Osijek 1926. godine stvoreno jezgro za razvoj današnje radne organizacije ,,Elektroslavonije“.

Za ono doba značajan energetski objekat (3,6 MW), a za današnje pojmove veoma mali, okupio je prve stručne kadrove koji su marljivim radom i usavršavanjem stvorili današnju ,,Elektroslavoniju“.

Veoma burno i dinamično je bilo vrijeme, koje želimo u našim pamćenjima osvježiti i sređenom obliku trajno zabilježiti.

Boreći se s dilemom, da li materijalu dati oblik knjige sa pretežno pisanom riječi ili pretežno koristiti fotodokumentaciju u radnoj organizaciji, odabrali smo nadam se „zlatnu sredinu”, a koliko uspješno ocijenit će čitaoci.

Nemoguće je tako dugi period od pola stoljeća obuhvatiti dovoljno detaljno, da bi svi značajniji događaji bili spomenuti, ali smo pokušali obraditi one, koji će moći poslužiti za ocjenu brzine razvoja naše radne organizacije.

Naš ponos, kojim govorimo o naglom napretku „Elektroslavonije”, također će poslužiti sastavljačima novih edicija za buduće godišnjice, da sagledaju tempo razvoja društva u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, u kojem razvoj energetike ima bitnu ulogu.

Na prvo mjesto treba postaviti ulogu radnih ljudi, koji su stvorili ova komplicirana, skupa i ogromna postrojenja širom cijele Slavonije i Baranje a nažalost i po cijenu vlastitih života.

Mnogi majstori, koji su nas učili hodati u postrojenjima, do nedavno su sa nama i aktivno radili, a dužni smo im hvalu, pa im hvala u ime danas aktivnih radnika „Elektroslavonije”.

Trudimo se, da i mi dolazećim generacijama budemo tako dobri učitelji u poslu kao što su nama bili naši.

Na kraju hvala svim suradnicima koji su svoje slobodno vrijeme uložili u prikupljanju oblikovanih pisanih materijala za ovu knjigu.

Generalni direktor

Vladimir Tomić, dipl. inž.

Repozitorij datoteka:

Monografija Elektroslavonija 1976.

Marijan Kalea: Hengelov izvor svijetla, pogonske sile i udobnijeg kretanja