Naslov: IZGRADNJA SOLARNIH ELEKTRANA U BLIZINI VISOKONAPONSKIH DALEKOVODA
Predavač:
mr.sc. Vlatko Ećimović, dipl. ing. el.
HOPS d.d.
Sažetak:
Zbog ekoloških razloga, u Hrvatskoj i svijetu općenito, prisutan je uzlazni trend u instalaciji fotonaponskih sustava, bilo samostalnih ili mrežno povezanih solarnih elektrana za proizvodnju električne energije.
Različitim istraživanjima i tehnološkim inovacijama nastoji se povećati energetsku učinkovitost fotonaponskih modula.
Dodatno unaprjeđenje postiže se analizom utjecaja parametara okoliša, primjerice temperature, vjetra, prašine, toplinske izolacije stražnje strane fotonaponskih modula, i drugih.
Sukladno navedenom, potrebno je sagledati i utjecaj VN dalekovoda na izlaznu snage fotonaponskog modula smještenog u blizini VN dalekovoda.
Investitori fotonaponskih elektrana prilikom kupnje zemljišta trebali bi uzeti u obzir trase visokonaponskih dalekovoda i njihov negativan utjecaj na rad solarne elektrane, jer je zemljište najčešće povoljnije cijene ako preko njega prolaze dalekovodi.
Ovaj seminar ističe problematiku kojom se projektanti solarnih elektrana uobičajeno ne bave -određivanjem utjecaja visokonaponskog dalekovoda na proizvodnju električne energije i siguran rad solarne elektrane koja se planira izgraditi u blizini VN dalekovoda.
Biti će prezentirana regulativa i preporuke pojedinih elektroprivrednih kompanija u svijetu, koje su se uopće bavile ovom problematikom.
Kratak sadržaj prezentacije:
- Utjecaj VN dalekovoda na proizvodnju solarne elektrane
- Utjecaj VN dalekovoda na sigurnost solarne elektrane
- Utjecaj solarne elektrane na pogon i održavanje elektroenergetske mreže
- Zaključak
Datum: 5. ožujka 2025.
Naslov: UTJECAJ ATMOSFERSKIH PRAŽNJENJA NA PRIJENOSNI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV I VJETROELEKTRANE
Predavači:
Izv. prof. dr. sc. Božidar Filipović-Grčić
Dr. sc. Bojan Franc
Franjo Vuković, mag. ing.
Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
Sažetak:
Atmosferska pražnjenja složene su fizikalne pojave koje obuhvaćaju proces pražnjenja u zraku te brze promjene elektromagnetskih polja. Na većini visokonaponskih prijenosnih dalekovoda atmosferska pražnjenja su glavni uzrok prekida napajanja. Udar munje u dalekovod uzrokuje visoke prenapone što za posljedicu može imati oštećenje opreme u rasklopnom postrojenju.
Sustavi za lociranje atmosferskih pražnjenja omogućuju detekciju munja u realnom vremenu i prostoru, određivanje tipa, polariteta, vremena, lokacije te amplitude struje munje. Praćenje grmljavine u realnom vremenu može biti učinkovito sredstvo u vođenju prostorno distribuiranih sustava izloženih atmosferskim uvjetima. Danas takvi sustavi predstavljaju snažno oruđe u projektiranju, zaštiti i vođenju elektroenergetskih mreža (proizvodnja, prijenos i distribucija), a njihova je primjena korisna je i u brojnim drugim tehnološkim sustavima i mrežama kao što su telekomunikacijske mreže, RTV odašiljači, naftovodi i plinovodi, transportni sustavi (zračni, željeznički i pomorski promet), sustavi osiguranja, meteorološki servisi, agencije za zaštitu od požara, vojne instalacije, itd. Na području Hrvatske je krajem 2008.g. uspostavljen sustav za lociranje atmosferskih pražnjenja (SLAP) kao dio Europskog sustava LINET. SLAP je razvijen na Zavodu za visoki napon i energetiku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
S ubrzanim porastom instaliranih kapaciteta vjetroelektrana u svijetu, za što je indikativna rekordna 2023. god. u kojoj je kumulativno instalirano 117 GW, što je godišnji porast od 50% više u odnosu na 2022. godinu (GWEC’s Global Wind Report 2024), kvarovi i štete u vjetroelektranama uzrokovani atmosferskim pražnjenjima privukli su veliku pozornost, posebice u regijama s intenzivnom grmljavinskom aktivnošću. Najčešće štete su kvar niskonaponske opreme i upravljačkih sustava unutar stupa vjetroagregata, čija je izolacijska razina niska, dok je najozbiljnije i ekonomski najnepovoljnije oštećenje lopatica vjetroturbine uslijed direktnih udara munja. U seminaru će se prikazati primjeri atmosferskih pražnjenja koja su detektirana sustavom za mjerenje struje munje na vjetroagregatu, ultra-brzom kamerom i sustavom za lociranje atmosferskih pražnjenja (SLAP).
Na seminaru će se prikazati:
- dosadašnja iskustva sa primjenom SLAP-a u vođenju, projektiranju i zaštiti elektroenergetskog sustava;
- primjeri kvarova u elektroenergetskom sustavu koji su korelirani sa podacima iz SLAP sustava;
- primjeri atmosferskih pražnjenja koja su detektirana sustavom za mjerenje struje munje na vjetroagregatu, ultra-brzom kamerom i sustavom za lociranje atmosferskih pražnjenja (SLAP);
- primjeri širenja elektromagnetskih smetnji SN kabelima i uzemljivačkim sustavom vjetroelektrane prilikom direktnih udara u jedan od vjetroagregata ili udara u zemlju čiji elektromagnetski puls inducira prenapone na kabelima;
- razvijene aplikacije SLAP sustava i njihove nove funkcionalnosti.
Datum: 11. rujna 2025.
Naslov: RAZVOJ PROJEKATA VE U RH I IZAZOVI NA TOM PUTU
Predavači:
Prof. dr. sc. Viktor Milardić
Nikola Pletikosa, dipl. el. ing
Sažetak:
Prva vjetroelektrana u RH spojena na distribucijsku mrežu 2006. g. je bila VE Ravne, odobrene snage 5,95 MW. Od tada je prošlo više od 18 godina i danas je samo na prijenosnu mrežu HOPSa priključeno vjetroelektrana odobrene snage oko 1100 MW. Određen broj vjetroelektrana pojedine priključne snage manje od 20 MW je priključen na distribucijsku mrežu.
Pri razvoju projekata VE u RH i u Europi postoje mnogi izazovi i za razvoj projekta je potrebno više godina, u RH prosječno 7.
Razvoj projekta VE u RH se sastoji od slijedećih koraka:
- Određivanje potencijalne lokacije – usklađenje s prostornim planom
- Postavljanje mjernog stupa i mjerenje vjetropotencijala na lokaciji
- Procjena utjecaja zahvata na okoliš
- Postupak priključenja na elektroenergetsku mrežu
- Ishođenje energetskog odobrenja i rješavanje imovinsko pravnih odnosa
- Ishođenje lokacijske i građevinske dozvole
- Financiranje i ugovaranje radova i opreme
- Izgradnja i puštanje u pogon VE
- Operativno vođenje i održavanje
U seminaru će se detaljno objasniti navedeni koraci i izazovi pri rješavanju istih.
U seminaru će također biti riječi i o nekim problemima koji se javljaju u probnom radu VE a također i kasnije u pogonu.
Datum: 25. rujan 2025.
Naslov: ELEKTROMAGNETSKE PRIJELAZNE POJAVE U EES-U – DOSADAŠNJA ISKUSTVA I PRIMJERI, PREGLED TRENUTNOG STANJA I PERSPEKTIVE U BUDUĆNOSTI
Predavači:
Izv. prof. dr. sc. Božidar Filipović-Grčić
Dr. sc. Nina Stipetić
Franjo Vuković, mag. ing.
Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
Sažetak:
Simulacijski alati temeljeni na proračunima u fazorskoj domeni (RMS alati), pretpostavljaju simetrične prilike u trofaznom sustavu i koriste modele EES-a čiji parametri su određeni na pogonskoj frekvenciji (50 Hz). Stoga su RMS alati ograničeni na simuliranje onih prijelaznih pojava u sustavu čije su frekvencije jednake ili bliske pogonskoj frekvenciji. Ti alati su prikladni za analize koje uključuju tradicionalni EES kojeg karakteriziraju prijelazne pojave čiji se frekvencijski spektar nalazi u blizini pogonske frekvencije, a koji je karakteriziran visokim udjelom klasičnih sinkronih generatora. Međutim, takav tradicionalan EES sve više prelazi u sustav karakteriziran prijelaznim pojavama koje imaju široki frekvencijski spektar uslijed velike integracije obnovljivih izvora energije koji su priključeni na mrežu preko nelinearnih pretvarača te uslijed priključenja nelinearnih, jednofaznih tereta na svim naponskim razinama. Nove promjene u EES-u zahtijevaju razvoj, validaciju i primjenu preciznih modela komponenti EES-a koji su prikladni za analize prijelaznih pojava u širokom frekvencijskom spektru, kako za postojeće komponente u sustavu (npr. transformator ili generator), tako i za nove komponente (npr. energetski pretvarači). Primjena i razvoj detaljnih modela EES-a u sustavima s velikim udjelom izvora ili tereta koji su na mrežu priključeni preko pretvarača, predmet su niza međunarodnih radnih grupa CIGRE, a njihova implementacija u RMS alatima nije izvediva zbog same prirode takvih alata te se zbog toga zahtijeva upotreba alata koji je prikladan za simuliranje elektromagnetskih prijelaznih pojava (EMT alati).
Na seminaru će se prikazati različiti primjeri proračuna i mjerenja elektromagnetskih prijelaznih pojava u EES-u, uključujući atmosferske, sklopne i privremene prenapone, prijelazni povratni napon na prekidačima, HVDC sustave te interakciju sa AC mrežom. Prikazat će se dosadašnja iskustva elektroprivreda sa razvojem EMT modela mreže i primjene EMT analiza u postupku priključenja novih objekata na mrežu te u okviru planiranja i vođenja EES-a.
Datum: 16. listopad 2025.