Naslov: UTJECAJ ATMOSFERSKIH PRAŽNJENJA NA PRIJENOSNI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV I  VJETROELEKTRANE

Predavači:

Izv. prof. dr. sc. Božidar Filipović-Grčić
Dr. sc. Bojan Franc
Franjo Vuković, mag. ing.

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva

Sažetak:

Atmosferska pražnjenja složene su fizikalne pojave koje obuhvaćaju proces pražnjenja u zraku te brze promjene elektromagnetskih polja. Na većini visokonaponskih prijenosnih dalekovoda atmosferska pražnjenja su glavni uzrok prekida napajanja. Udar munje u dalekovod uzrokuje visoke prenapone što za posljedicu može imati oštećenje opreme u rasklopnom postrojenju.

Sustavi za lociranje atmosferskih pražnjenja omogućuju detekciju munja u realnom vremenu i prostoru, određivanje tipa, polariteta, vremena, lokacije te amplitude struje munje. Praćenje grmljavine u realnom vremenu može biti učinkovito sredstvo u vođenju prostorno distribuiranih sustava izloženih atmosferskim uvjetima. Danas takvi sustavi predstavljaju snažno oruđe u projektiranju, zaštiti i vođenju elektroenergetskih mreža (proizvodnja, prijenos i distribucija), a njihova je primjena korisna je i u brojnim drugim tehnološkim sustavima i mrežama kao što su telekomunikacijske mreže, RTV odašiljači, naftovodi i plinovodi, transportni sustavi (zračni, željeznički i pomorski promet), sustavi osiguranja, meteorološki servisi, agencije za zaštitu od požara, vojne instalacije, itd. Na području Hrvatske je krajem 2008.g. uspostavljen sustav za lociranje atmosferskih pražnjenja (SLAP) kao dio Europskog sustava LINET. SLAP je razvijen na Zavodu za visoki napon i energetiku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

S ubrzanim porastom instaliranih kapaciteta vjetroelektrana u svijetu, za što je indikativna rekordna 2023. god. u kojoj je kumulativno instalirano 117 GW, što je godišnji porast od 50% više u odnosu na 2022. godinu (GWEC’s Global Wind Report 2024), kvarovi i štete u vjetroelektranama uzrokovani atmosferskim pražnjenjima privukli su veliku pozornost, posebice u regijama s intenzivnom grmljavinskom aktivnošću. Najčešće štete su kvar niskonaponske opreme i upravljačkih sustava unutar stupa vjetroagregata, čija je izolacijska razina niska, dok je najozbiljnije i ekonomski najnepovoljnije oštećenje lopatica vjetroturbine uslijed direktnih udara munja. U seminaru će se prikazati primjeri atmosferskih pražnjenja koja su detektirana sustavom za mjerenje struje munje na vjetroagregatu, ultra-brzom kamerom i sustavom za lociranje atmosferskih pražnjenja (SLAP).

Na seminaru će se prikazati:

• • • dosadašnja iskustva sa primjenom SLAP-a u vođenju, projektiranju i zaštiti elektroenergetskog sustava;
    • primjeri kvarova u elektroenergetskom sustavu koji su korelirani sa podacima iz SLAP sustava;
    • primjeri atmosferskih pražnjenja koja su detektirana sustavom za mjerenje struje munje na vjetroagregatu, ultra-brzom kamerom i sustavom za lociranje atmosferskih pražnjenja (SLAP);
    • primjeri širenja elektromagnetskih smetnji SN kabelima i uzemljivačkim sustavom vjetroelektrane prilikom direktnih udara u jedan od vjetroagregata ili udara u zemlju čiji elektromagnetski puls inducira prenapone na kabelima;
    • razvijene aplikacije SLAP sustava i njihove nove funkcionalnosti.
• Datum: OBJAVA USKORO

• Naslov: ELEKTROMAGNETSKE PRIJELAZNE POJAVE U EES-U – DOSADAŠNJA ISKUSTVA I PRIMJERI, PREGLED TRENUTNOG STANJA I PERSPEKTIVE U BUDUĆNOSTI

• Predavači:Izv. prof. dr. sc. Božidar Filipović-Grčić
  Dr. sc. Nina Stipetić
  Franjo Vuković, mag. ing.Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva

  Sažetak:

  Simulacijski alati temeljeni na proračunima u fazorskoj domeni (RMS alati), pretpostavljaju simetrične prilike u trofaznom sustavu i koriste modele EES-a čiji parametri su određeni na pogonskoj frekvenciji (50 Hz). Stoga su RMS alati ograničeni na simuliranje onih prijelaznih pojava u sustavu čije su frekvencije jednake ili bliske pogonskoj frekvenciji. Ti alati su prikladni za analize koje uključuju tradicionalni EES kojeg karakteriziraju prijelazne pojave čiji se frekvencijski spektar nalazi u blizini pogonske frekvencije, a koji je karakteriziran visokim udjelom klasičnih sinkronih generatora. Međutim, takav tradicionalan EES sve više prelazi u sustav karakteriziran prijelaznim pojavama koje imaju široki frekvencijski spektar uslijed velike integracije obnovljivih izvora energije koji su priključeni na mrežu preko nelinearnih pretvarača te uslijed priključenja nelinearnih, jednofaznih tereta na svim naponskim razinama. Nove promjene u EES-u zahtijevaju razvoj, validaciju i primjenu preciznih modela komponenti EES-a koji su prikladni za analize prijelaznih pojava u širokom frekvencijskom spektru, kako za postojeće komponente u sustavu (npr. transformator ili generator), tako i za nove komponente (npr. energetski pretvarači). Primjena i razvoj detaljnih modela EES-a u sustavima s velikim udjelom izvora ili tereta koji su na mrežu priključeni preko pretvarača, predmet su niza međunarodnih radnih grupa CIGRE, a njihova implementacija u RMS alatima nije izvediva zbog same prirode takvih alata te se zbog toga zahtijeva upotreba alata koji je prikladan za simuliranje elektromagnetskih prijelaznih pojava (EMT alati).

  Na seminaru će se prikazati različiti primjeri proračuna i mjerenja elektromagnetskih prijelaznih pojava u EES-u, uključujući atmosferske, sklopne i privremene prenapone, prijelazni povratni napon na prekidačima, HVDC sustave te interakciju sa AC mrežom. Prikazat će se dosadašnja iskustva elektroprivreda sa razvojem EMT modela mreže i primjene EMT analiza u postupku priključenja novih objekata na mrežu te u okviru planiranja i vođenja EES-a.

  Datum: OBJAVA USKORO

•