Menu
-
Predavač: doc. dr. sc. Goran Grdenić
Sve šira upotreba uređaja energetske elektronike u modernim elektroenergetskim sustavima, potaknuta integracijom obnovljivih izvora energije, promijenila je između ostalog i osnove modeliranja izmjeničnih mreža. Interakcije između sinkronih generatora u tradicionalnim elektroenergetskim sustavima događaju se na vrlo niskim frekvencijama, time opravdavajući upotrebu fazorskog pojednostavljenja u analizama stabilnosti. Međutim, međusobne interakcije između uređaja energetske elektronike koje mogu uključivati i izmjeničnu mrežu moguće su na puno višim frekvencijama što zahtijeva upotrebu detaljnijih elektromagnetskih modela vodova. U seminaru će prvo biti predstavljen pregled uobičajenih pojednostavljenja u modeliranju izmjeničnih vodova, a zatim će različiti modeli vodova (pi-model, kaskadni model, frekvencijski ovisni modeli vodova) biti uspoređeni u frekvencijskoj domeni. Na primjeru jednostavnog elektroenergetskog sustava pokazat će se kako različiti modeli vodova utječu na rezultate proračuna stabilnosti. Nadalje će biti predstavljeni izazovi u modeliranju velikih interkonekcijskih sustava s velikim brojem uređaja energetske elektronike. Konačno, opisan će biti hibridni model mreže koji se sastoji od statičkog tj. fazorskog dijela, te dinamičkog, odnosno elektromagnetskog dijela.
Datum : 5. lipnja 2023. Zavod za visoki napon i energetiku FER
-
Povjesničar tehnike na temelju dokumenata piše povijest. Jedna od važnih svrha simpozija je zapisivanje sjećanja i prikupljanje dokumenata razbacanih po osobnim arhivima i preostalim poduzećima. Na povjesničaru je da napiše povijest na temelju činjenica o kojima je većina suglasna. Dakle, povjesničar razvija model, neke činjenice odabire, neke odbacuje, a neke ne poznaje. U načelu, modeliranje u povijesti se ne razlikuje od modeliranja u fizici ili tehnici. Zato ima više modela određenih povijesnih događaja.
Filozof povijesti tehnike istražuje međudjelovanje artefakata i čovjeka. Kako artefakti služe čovjeku? I obratno, kako na čovjeka djeluju artefakti? Primjerice, prekomjerno onečišćenje prirode ili atrofija pamćenja izazvana prekomjernom upotrebom ‘pametnog telefona’ (tzv. digitalna demencija). Martin Heidegger (1889. −1976.) njemački filozof, kaže da bit tehnike nije ništa tehničko. Kaže da je isključiva svrha artefakata da služe čovjeku pri čemu je i sam čovjek podvrgnut toj svrsi. Tako je čovjek postao slugom tehnike, a tehnika postala samoj sebi svrha. Odgovori na ta pitanja jedna su od žurnih zadaća modernog neoliberalnog doba.
11. simpozij održat će se u spomen na prof. dr. sc. Zvonka Benčića, pokretača, dosadašnjeg organizatora i urednika Zbornika simpozija.
-
Povjesničar tehnike na temelju dokumenata piše povijest. Jedna od važnih svrha simpozija je zapisivanje sjećanja i prikupljanje dokumenata razbacanih po osobnim arhivima i preostalim poduzećima. Na povjesničaru je da napiše povijest na temelju činjenica o kojima je većina suglasna. Dakle, povjesničar razvija model, neke činjenice odabire, neke odbacuje, a neke ne poznaje. U načelu, modeliranje u povijesti se ne razlikuje od modeliranja u fizici ili tehnici. Zato ima više modela određenih povijesnih događaja.
Filozof povijesti tehnike istražuje međudjelovanje artefakata i čovjeka. Kako artefakti služe čovjeku? I obratno, kako na čovjeka djeluju artefakti? Primjerice, prekomjerno onečišćenje prirode ili atrofija pamćenja izazvana prekomjernom upotrebom ‘pametnog telefona’ (tzv. digitalna demencija). Martin Heidegger (1889. −1976.) njemački filozof, kaže da bit tehnike nije ništa tehničko. Kaže da je isključiva svrha artefakata da služe čovjeku pri čemu je i sam čovjek podvrgnut toj svrsi. Tako je čovjek postao slugom tehnike, a tehnika postala samoj sebi svrha. Odgovori na ta pitanja jedna su od žurnih zadaća modernog neoliberalnog doba.
11. simpozij održat će se u spomen na prof. dr. sc. Zvonka Benčića, pokretača, dosadašnjeg organizatora i urednika Zbornika simpozija.
