Naslov: MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI U TERMOELEKTRANAMA
Predavač: mr. sc. Krešimir Komljenović
Sažetak:
Nikada kao danas nije bila jasna potreba smanjenja čovjekovog utjecaja na okoliš. Ne radi se samo o emisijama CO2 koje se nezaustavljivo akumuliraju u atmosferi. Gubitak staništa, nestanak vrsta, različiti polutanti koji se ispuštaju u okoliš, sve su veća prijetnja opstanku življenja na planeti kakvo poznajemo. Dok se naša civilizacija suočava sa ovim izazovom na sve učinkovitiji način uvođenjem relativno novih tehnologija i pristupa, poput obnovljivih izvora energije, tržišta CO2 koje djeluje na način smanjenja emisija, novih propisa u zgradarstvu ili postupnom eliminacijom motora sa unutrašnjim izgaranjem, što je sve izuzetno pohvalno, postavlja se pitanje jesno li učinili dovoljno kako bismo smanjili utjecaj postojećih transformacijskih tehnologija koje i dalje prevladavaju u energetici. Uvijek treba paziti na eventualne „low hanging fruits“, prilike koje uz malene uloge daju značajne uštede. Na primjeru jedne postojeće termoelektrane, prikazan je metodološki pristup primjenljiv na velikom broju slučajeva. Termoelektrana je sagledana sa više aspekata svog utjecaja na okoliš, nešto slično kao kod principa „crne kutije“. Svi utjecaji analizirani su kao „prilike“ za poboljšanja te su sustavim analitičkim radom te prilike iskorištavane sa ciljem ekonomski isplativog umanjenja utjecaja termoelektrane na okoliš. Kumulativno je ostvareno povećanje ete, iskoristivosti ulaznog goriva u pretvorbi u korisne oblike energije, od 10-tak posto, ovisno o definiciji inicijalne godine. S obzirom na relativno krupne energetske tokove o kojima se radi u slučajevima termoelektrana, i ostvarena godišnja ušteda je adekvatno značajna.
Datum: 3. svibnja 2023.
Naslov: PREGLED NEKIH TEORIJSKIH I PRAKTIČNIH ASPEKATA PRIMJENE RELEJNE ZAŠTITE GENERATORA
Predavač: prof. dr. sc. Petar Sarajčev
Sažetak:
Relejna zaštita sinkronih generatora većih snaga redovito uključuje primjenu većeg broja zaštitnih funkcija, od kojih su neke namijenjene zaštiti od kvarova dok se druge odnose na zaštitu od različitih abnormalnih pogonskih stanja. Podešenje proradnih vrijednosti i ostalih parametara zaštitnih funkcija redovito se temelji na određenim teorijskim podlogama, kao i nekim pretpostavkama (koje se vrlo često prešutno usvajaju). Pritom, veći dio primijenjenih zaštitnih funkcija mora biti koordiniran s podešenjima ostalih zaštita u sustavu, kao i podešenjima regulatora te pogonskom kartom generatora. Nadalje, postoji više različitih načina implementacije određenih zaštitnih funkcija (npr. zaštita od gubitka uzbude generatora), pri čemu svaki od njih ima svojih prednosti i mana. Osim toga, primjena zaštitnih funkcija temelji se i na određenim praktičnim aspektima koji su povezani s generacijom relejne zaštite, proizvođačem relejnog uređaja, načinom izvedbe i priključka samog generatora i drugim aspektima. U okviru ovog izlaganja namjerava se predstaviti osnovne karakteristike sustava relejne zaštite sinkronih generatora većih snaga (s naglaskom na hidrogeneratore), koje su ovisne, između ostalog, o načinu priključka te izboru uzemljenja generatora. Dati će se pregled proračuna struja kratkih spojeva generatora i izbora strujnih transformatora za zaštitu (klase P). Predstaviti će se potom neke od fundamentalnih teorijskih podloga u pozadini nekih od važnijih zaštitnih funkcija (npr. diferencijalna zaštita, 90%-tna zemljospojna zaštita statora, zaštita od gubitka sinkronizma generatora). Također, namjera je istaknuti i određene praktične aspekte implementacije nekih od zaštitnih funkcija, usporedbom izvedbi istih od strane različitih proizvođača, kao i prikazati preporuke za njihovo podešenje i koordiniranje. Ovim pregledom želi se, prije svega, ukazati na različite načine izvedbe i primjene nekih od temeljnih zaštitnih funkcija generatora, stavljajući naglasak na njihove teorijske podloge, ugrađene pretpostavke, prednosti i nedostatke.
Datum: 18. svibnja 2023.
Naslov: ISKUSTVA U IMPLEMENTACIJI I RAZVOJU PROJEKATA PAMETNIH MREŽA
Predavači: dr. sc. Goran Levačić, Domagoj Gašparović, Damir Pirić
Sažetak:
Operatori prijenosnih i distribucijskih sustava na razini EU se suočavaju sa sličnim izazovima, a to je kako omogućiti priključenje što većeg broja OIE. S obzirom na prostorna ograničenja i nemogućnost dobivanja novih koridora za nadzemne vodove, te činjenicu da izgradnja novih dalekovoda može potrajati i preko deset godina, sve se više primjenjuju tehnološka rješenja s kojima je moguće maksimalno iskoristiti postojeću mrežu. U tom kontekstu, pametne mreže dobivaju na sve većoj važnosti.
Pametna mreža (engl. Smart Grid – SG) je informacijsko-komunikacijska infrastruktura koja doprinosi modernizaciji elektroenergetske infrastrukture i novih zahtjeva koji se javljaju u pogledu uređaja za skladištenje energije, električnih vozila, zahtjeva za upravljanjem potrošnjom od strane opskrbljivača (engl. Demand Side Management – DSM) itd. SG kao tehnologija naprednih elektroenergetskih mreža je ključna komponenta u domeni OIE, odnosno jedan od temeljnih stupova na kojima počiva ideja OIE. Glavne značajke pametnih mreža su: pouzdanost, fleksibilnost, efikasnost, prilagodba proizvodnje, balansiranje opterećenja, održivost i dodatne tržišne opcije itd. Pametna mreža podržava uvođenje novih tehnologija s dalekosežnim utjecajima, a to se odnosi na pružanje mogućnosti za sigurniju i kontroliraniju integraciju obnovljivih izvora energije. U budućnosti će imati sve veću primjenu. Jedan od uspješnih primjera primjene pametnih mreža u RH je projekt Sincro.Grid, nastao kao suradnja slovenskih i hrvatskih OPS-ova i ODS-ova. Također, nastavno na prethodni uspješni projekt, krajem kolovoza 2022. je prijavljen novi projekt pametnih mreža GreenSwitch za sufinanciranjem, za koji su odobrena sredstva za sufinanciranje od strane EU CEF fonda u iznosu od 73 mil €.
U okviru seminara, ukratko će se prezentirati stečena iskustva tijekom implementacije projekta Sincro.grid te predstaviti novi projekt pametnih mreža GreenSwitch, i to s naglaskom na dio koji se odnosi na prijenosnu i distribucijsku mrežu.
Datum: 26. svibnja 2023.
Naslov: MODELIRANJE IZMJENIČNE MREŽE U SUSTAVIMA S VELIKIM BROJEM UREĐAJA ENERGETSKE ELEKTRONIKE ZA PRORAČUNE STABILNOSTI
Predavač: doc. dr. sc. Goran Grdenić
Sažetak:
Sve šira upotreba uređaja energetske elektronike u modernim elektroenergetskim sustavima, potaknuta integracijom obnovljivih izvora energije, promijenila je između ostalog i osnove modeliranja izmjeničnih mreža. Interakcije između sinkronih generatora u tradicionalnim elektroenergetskim sustavima događaju se na vrlo niskim frekvencijama, time opravdavajući upotrebu fazorskog pojednostavljenja u analizama stabilnosti. Međutim, međusobne interakcije između uređaja energetske elektronike koje mogu uključivati i izmjeničnu mrežu moguće su na puno višim frekvencijama što zahtijeva upotrebu detaljnijih elektromagnetskih modela vodova. U seminaru će prvo biti predstavljen pregled uobičajenih pojednostavljenja u modeliranju izmjeničnih vodova, a zatim će različiti modeli vodova (pi-model, kaskadni model, frekvencijski ovisni modeli vodova) biti uspoređeni u frekvencijskoj domeni. Na primjeru jednostavnog elektroenergetskog sustava pokazat će se kako različiti modeli vodova utječu na rezultate proračuna stabilnosti. Nadalje će biti predstavljeni izazovi u modeliranju velikih interkonekcijskih sustava s velikim brojem uređaja energetske elektronike. Konačno, opisan će biti hibridni model mreže koji se sastoji od statičkog tj. fazorskog dijela, te dinamičkog, odnosno elektromagnetskog dijela.
Datum: 5. lipnja 2023., Zavod za visoki napon i energetiku FER
Naslov: RAZVOJ EKSPERTNOG SUSTAVA MJERENJA PARAMETARA UDARA MUNJA I ZAŠTITE LOPATICA VJETROAGREGATA RADI SMANJENJA KVAROVA I ZASTOJA
Predavači: prof. dr. sc. Viktor Milardić, izv. prof. dr. sc. Božidar Filipović-Grčić, Franjo Vuković
Sažetak:
Seminar će predstaviti projekt koji je financiran u okviru poziva KK.01.1.1.07 Povećana sposobnost sektora za istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) za obavljanje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljenje potreba gospodarstva.
Cilj projekta je određivanje preciznijih parametara munja koje pogađaju lopatice vjetroagregata kao bi se poboljšao sustav zaštite od munje i prenaponske zaštite u cilju smanjenja broja kvarova i zastoja te većeg iskorištenja vjetropotencijala.
Specifični ciljevi projekta su:
- Usporedba prednosti i mana raspoloživih sustava za mjerenje parametara munja koje pogađaju lopaticu vjetroagregata.
- Razvoj originalnog sustava za mjerenje parametara munje koje pogađaju lopaticu vjetroagregata.
- Razvoj originalnog algoritma (programske podrške i modela) za određivanje parametara munje iz mjernih podataka.
- Prijedlog novog dizajna hvataljke (receptora) sustava zaštite od munje lopatice vjetroagregata.
- Određivanje tehničkih uvjeta i potrebnih koraka za široku implementaciju razvijenog sustava i algoritma.
Projekt je započeo 31. 12. 2020. g. i traje do 31. 12. 2023.
U seminaru će se prikazati razvijeni mjerni sustav, testiranje istog u VN laboratoriju, instalacije na vjetroagregat te mjerni rezultati snimljeni razvijenim mjernim sustavom. Prikazat će se usporedba dobivenih mjernih rezultata sa sustavom za lociranje munja (LINET) te komercijalnim sustavom LMS. Također će se prikazati i snimke udara munje u vjetroagregat dobivene brzom kamerom.
Datum: 19. rujna 2023.
Naslov: PREGLED AKTIVNOSTI U RADNOJ GRUPI CIGRE A2.63 “TRANSFORMER IMPULSE TESTING”
Predavači: izv. prof. dr. sc. Božidar Filipović-Grčić, dr. sc. Bruno Jurišić
Sažetak:
Izolacijski sustavi energetskih transformatora izloženi su u pogonu dielektričnim naprezanjima uzrokovanim različitim vrstama prijelaznih pojava kao što su atmosferski i sklopni prenaponi ili rezonantne pojave. Prenaponi visokih frekvencija, poput atmosferskih prenapona, mogu izazvati kvarove na energetskim transformatorima, ali se mogu i prenositi s primarne na sekundarnu stranu te na taj način ugroziti ostalu visokonaponsku opremu koja se nalazi u blizini transformatora. Kod transformatora koji su izloženi takvim pojavama ugrađuju se uređaji za monitoring transformatora koji omogućavaju kontinuirano praćenje stanja transformatora. Podaci iz sustava za snimanje prenapona na energetskim transformatorima i regulacijskim prigušnicama otvaraju mogućnost procjene utjecaja različitih vrsta prenapona na stanje transformatora. Ove podatke moguće je koristiti i za napredne simulacije u programskim alatima za analizu prijelaznih pojava (EMTP). Time se može provjeriti utjecaj prenapona na transformator te njegove okolne komponente. Takve simulacije podrazumijevaju upotrebu naprednih visokofrekvencijskih modela transformatora.
Stvarni prenaponi koji se mogu zabilježiti u pogonu transformatora razlikuju se od standardnih ispitnih valnih oblika kojima se ispituje oprema. Za opremu koja je izložena vrlo brzim prenaponima (VFTO) u međunarodnim normama nije propisan odgovarajući ispitni valni oblik kojim bi se dokazala otpornost izolacijskih sustava opreme na ovu vrstu prenapona. Ovo je samo jedan od segmenata kojim se bavi trenutno aktivna radna grupa CIGRE A2.63 “Transformer impulse testing”.
Na ovom seminaru će se obraditi sljedeće teme:
• Ispitivanje transformatora impulsnim udarnim naponima;
•Proračuni i mjerenja visokofrekvencijskih prenapona na energetskim transformatorima i određivanje dielektričnih naprezanja unutar transformatora;
• Pregled aktivnosti radne grupe CIGRE WG A2.63 “Transformer impulse testing”.
Datum: 4. listopada 2023. Početak u 9:00 h
Naslov: 15 GODINA ISKUSTVA SA PRIMJENOM SUSTAVA ZA LOCIRANJE ATMOSFERSKIH PRAŽNJENJA U ELEKTROENERGETSKOM SUSTAVU
Predavači: izv. prof. dr. sc. Božidar Filipović-Grčić, prof. dr. sc. Viktor Milardić, dr. sc. Bojan Franc
Sažetak:
Sustavi za lociranje atmosferskih pražnjenja omogućuju detekciju munja u realnom vremenu i prostoru, određivanje tipa, polariteta, vremena, lokacije te amplitude struje munje. Praćenje grmljavine u realnom vremenu može biti učinkovito sredstvo u vođenju prostorno distribuiranih sustava izloženih atmosferskim uvjetima. Danas takvi sustavi predstavljaju snažno oruđe u projektiranju, zaštiti i vođenju elektroenergetskih mreža (proizvodnja, prijenos i distribucija), a njihova je primjena korisna je i u brojnim drugim tehnološkim sustavima i mrežama kao što su telekomunikacijske mreže, RTV odašiljači, naftovodi i plinovodi, transportni sustavi (zračni, željeznički i pomorski promet), sustavi osiguranja, meteorološki servisi, agencije za zaštitu od požara, vojne instalacije, itd.
Na području Hrvatske je krajem 2008.g. uspostavljen sustav za lociranje atmosferskih pražnjenja (SLAP) kao dio Europskog sustava LINET. SLAP je razvijen na Zavodu za visoki napon i energetiku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Na seminaru će se prikazati dosadašnje 15-godišnje iskustvo sa primjenom SLAP-a u elektroenergetskom sustavu s naglaskom na:
– primjenu SLAP-a u vođenju, projektiranju i zaštiti prijenosnih i distribucijskih mreža;
– primjere kvarova u elektroenergetskom sustavu koji su korelirani sa podacima iz SLAP sustava;
– primjenu SLAP-a za procjenu izloženosti vjetroelektrana izravnim udarima munja (korelacija sa podacima iz sustava za mjerenje struje munje na vjetroagregatu);
– razvijene aplikacije SLAP sustava i njihove funkcionalnosti.
Datum: 11. listopada 2023. Početak u 9:00 h
Naslov: EU SREDSTVA ZA ENERGETSKU TRANZICIJU
Predavači: Tatjana Čorlija Milivojević, Bruna Jakšić
Sažetak:
Europska unija odlučna je u namjeri da do 2050. postane prvi klimatski neutralan blok u svijetu, što se može postići samo znatnim ulaganjima sredstvima EU-a, nacionalnog javnog sektora i privatnog sektora. Isto tako, COVID-19 te ruska invazija na Ukrajinu izazvale su poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu i posredno dodatno akcelerirale potrebu za procesom zelene energetske tranzicije i smanjenja ovisnosti EU o ruskim fosilnim gorivima. Energetski, gospodarski i strateški izazovi koji su pred nama prepoznati su EU i nacionalnim zakonodavstvom te predstavljaju priliku za razvoj novih poslovnih modela i pružanje novih energetskih usluga.
Pritom, EU osigurava i financijska sredstva za ostvarivanje svojih politika kroz različite EU fondove kao što su Nacionalni plan za oporavak i otpornost, REPower, Modernizacijski fond, Inovacijski fond, CEF, Operativni program za koheziju i konkurentnost i sl. Svaki od navedenih fondova ima svoje specifičnosti, tako da nije samo potrebno imati dobru ideju, već je potrebno dobro osmisliti, pripremiti i provesti EU projekte. Ovaj rad će dati pozitivne i negativne primjere iz prakse, korak po korak u pripremi i provedbi EU projekata. Fokus će biti na projektima iz područja energetske učinkovitosti, odnosno ulaganjima u distribucijsku i vrelovodnu mrežu, uz osvrt na obnovljive izvore energije, skladištenje električne energije i mreže električnih punionica.
Datum: 17. studenog 2023., seminar će se održati preko video linka.
Naslov: OSNOVNE ZNAČAJKE MOBILNIH MREŽA PETE GENERACIJE (5G)
Predavači: prof. dr. sc. Gordan Šišul, prof. dr. sc. Željko Ilić
Sažetak:
Mobilne mreže pete generacije (5G) predstavljaju najnoviju generaciju mobilnih mreža, a razvijaju se od strane različitih konzorcija. Osim što će značajno povećati prijenosnu brzinu i smanjiti latenciju u odnosu na postojeće mreže 4G, 5G će omogućiti komunikaciju između ogromnog broja uređaja, odnosno ostvarivanje ideje Internet stvari (IoT) te donijeti brojne promjene u odnosu na mreže 4G.
Isto tako mobilne mreže pete generacije uvode tri tipa usluga: poboljšanu širokopojasnu uslugu (eMBB), masivnu komunikaciju uređaja (mMTC) i iznimno pouzdanu komunikaciju niske latencije (uRLLC).
Pored svega prethodno spomenutoga u mrežama 5G pojavljuje se virtualizacija mrežnih funkcija (engl. Network Function Virtualization, skr. NFV), koncepti QoS flow, računarstvo na rubu mreže (engl. Mobile Edge Computing, skr. MEC), RAN u oblaku (engl. Cloud RAN, skr. C-RAN), kao i koncept raslojavanja mreže (engl. network slicing).
O svemu navedenom bit će riječi u predavanju pod naslovom Osnovne značajke mobilnih mreža pete generacije (5G).
Kratki sadržaj predavanja:
• Uvodno o mobilnim mrežama 2G, 3G i 4G;
• Uvodno o 5G (potreba, zahtjevi i ključni pokazatelji performansi);
• Arhitektura mreže i protokolni složaj;
• Radijsko sučelje i spektar;
• Kvaliteta usluge;
• Raslojavanje mreže;
• Virtualizacija, MEC i C-RAN;
• Rasprava i pitanja.
Napomena: Predavanje traje dva dana, a moći će se pratiti u dvorani ili preko platforme MS Teams. Broj mjesta u dvorani je ograničen na 35 osoba!
Datum: 21. studenog 2023. Početak u 9:00 h (ODGOĐENO)
