Predavači: Izv. prof. dr. sc. Božidar Filipović-Grčić, Prof. dr. sc. Viktor Milardić, Dr. sc. Bojan Franc

Sustavi za lociranje atmosferskih pražnjenja omogućuju detekciju munja u realnom vremenu i prostoru, određivanje tipa, polariteta, vremena, lokacije te amplitude struje munje. Praćenje grmljavine u realnom vremenu može biti učinkovito sredstvo u vođenju prostorno distribuiranih sustava izloženih atmosferskim uvjetima. Danas takvi sustavi predstavljaju snažno oruđe u projektiranju, zaštiti i vođenju elektroenergetskih mreža (proizvodnja, prijenos i distribucija), a njihova je primjena korisna je i u brojnim drugim tehnološkim sustavima i mrežama kao što su telekomunikacijske mreže, RTV odašiljači, naftovodi i plinovodi, transportni sustavi (zračni, željeznički i pomorski promet), sustavi osiguranja, meteorološki servisi, agencije za zaštitu od požara, vojne instalacije, itd.
Na području Hrvatske je krajem 2008.g. uspostavljen sustav za lociranje atmosferskih pražnjenja (SLAP) kao dio Europskog sustava LINET. SLAP je razvijen na Zavodu za visoki napon i energetiku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Na seminaru će se prikazati dosadašnje 15-godišnje iskustvo sa primjenom SLAP-a u elektroenergetskom sustavu s naglaskom na:
- primjenu SLAP-a u vođenju, projektiranju i zaštiti prijenosnih i distribucijskih mreža;
- primjere kvarova u elektroenergetskom sustavu koji su korelirani sa podacima iz SLAP sustava;
- primjenu SLAP-a za procjenu izloženosti vjetroelektrana izravnim udarima munja (korelacija sa podacima iz sustava za mjerenje struje munje na vjetroagregatu);
- razvijene aplikacije SLAP sustava i njihove funkcionalnosti.

Predavači: Izv. prof. dr. sc. Božidar Filipović-Grčić, FER, dr. sc. Bruno Jurišić

Sadržaj:

Izolacijski sustavi energetskih transformatora izloženi su u pogonu dielektričnim naprezanjima uzrokovanim različitim vrstama prijelaznih pojava kao što su atmosferski i sklopni prenaponi ili rezonantne pojave. Prenaponi visokih frekvencija, poput atmosferskih prenapona, mogu izazvati kvarove na energetskim transformatorima, ali se mogu i prenositi s primarne na sekundarnu stranu te na taj način ugroziti ostalu visokonaponsku opremu koja se nalazi u blizini transformatora. Kod transformatora koji su izloženi takvim pojavama ugrađuju se uređaji za monitoring transformatora koji omogućavaju kontinuirano praćenje stanja transformatora. Podaci iz sustava za snimanje prenapona na energetskim transformatorima i regulacijskim prigušnicama otvaraju mogućnost procjene utjecaja različitih vrsta prenapona na stanje transformatora. Ove podatke moguće je koristiti i za napredne simulacije u programskim alatima za analizu prijelaznih pojava (EMTP). Time se može provjeriti utjecaj prenapona na transformator te njegove okolne komponente. Takve simulacije podrazumijevaju upotrebu naprednih visokofrekvencijskih modela transformatora.
Stvarni prenaponi koji se mogu zabilježiti u pogonu transformatora razlikuju se od standardnih ispitnih valnih oblika kojima se ispituje oprema. Za opremu koja je izložena vrlo brzim prenaponima (VFTO) u međunarodnim normama nije propisan odgovarajući ispitni valni oblik kojim bi se dokazala otpornost izolacijskih sustava opreme na ovu vrstu prenapona. Ovo je samo jedan od segmenata kojim se bavi trenutno aktivna radna grupa CIGRE A2.63 “Transformer impulse testing”.
Na ovom seminaru će se obraditi sljedeće teme:
• Ispitivanje transformatora impulsnim udarnim naponima;
• Proračuni i mjerenja visokofrekvencijskih prenapona na energetskim transformatorima i određivanje dielektričnih naprezanja unutar transformatora;
• Pregled aktivnosti radne grupe CIGRE WG A2.63 “Transformer impulse testing”.