Predavači: Tatjana Čorlija Milivojević, Bruna Jakšić

Sadržaj:

Europska unija odlučna je u namjeri da do 2050. postane prvi klimatski neutralan blok u svijetu, što se može postići samo znatnim ulaganjima sredstvima EU-a, nacionalnog javnog sektora i privatnog sektora. Isto tako, COVID-19 te ruska invazija na Ukrajinu izazvale su poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu i posredno dodatno akcelerirale potrebu za procesom zelene energetske tranzicije i smanjenja ovisnosti EU o ruskim fosilnim gorivima. Energetski, gospodarski i strateški izazovi koji su pred nama prepoznati su EU i nacionalnim zakonodavstvom te predstavljaju priliku za razvoj novih poslovnih modela i pružanje novih energetskih usluga.
Pritom, EU osigurava i financijska sredstva za ostvarivanje svojih politika kroz različite EU fondove kao što su Nacionalni plan za oporavak i otpornost, REPower, Modernizacijski fond, Inovacijski fond, CEF, Operativni program za koheziju i konkurentnost i sl. Svaki od navedenih fondova ima svoje specifičnosti, tako da nije samo potrebno imati dobru ideju, već je potrebno dobro osmisliti, pripremiti i provesti EU projekte. Ovaj rad će dati pozitivne i negativne primjere iz prakse, korak po korak u pripremi i provedbi EU projekata. Fokus će biti na projektima iz područja energetske učinkovitosti, odnosno ulaganjima u distribucijsku i vrelovodnu mrežu, uz osvrt na obnovljive izvore energije, skladištenje električne energije i mreže električnih punionica.