Menu
-
Predavači: Ivan Andročec, Damjan Međimorec, Anđelko Tunjić
Sažetak:
Europska unija je 2019. godine stupanjem na snagu završnih propisa iz paketa energetskih propisa „Čista energija za sve Europljane“ (eng. CEP) i sadržajno i terminološki ostvarila poveznicu sa tri paketa propisa za otvaranje i integraciju (elektro)energetskih tržišta iz prethodnih desetljeća na još opsežniji i ambiciozniji „Europski zeleni plan“ u kojem je energetika (a onda i elektroenergetika) tek jedna od sastavnica u strateškim dokumentima koji trebaju omogućiti donošenje niza propisa sa ciljem postizanja klimatski neutralnog gospodarstva do 2050.g. odnosno realizacije „zelene (energetske) tranzicije“.
Iako se zadržava „trokut“ tradicionalnih glavnih ciljeva europske energetske politike, omogućavanja konkurentnosti gospodarstva uz zadržavanje pa i unapređenje sigurnosti opskrbe, značajnije se naglašava održivost u kojoj su glavne sastavnice povećanje udjela obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i smanjenje emisija CO2, odnosno dekarbonizacija i minimiziranje utjecaja na klimatske promjene
Električna energija odnosno elektrifikacija što većeg dijela energetske potrošnje prepoznata je kao kičma „zelene (energetske) tranzicije“, a prevladavajuće je shvaćanje da je za „zelenu tranziciju“ ključno desetljeće u koje smo upravo zakoračili pa je vrlo aktualna identifikacija ključnih strateških izazova te iznalaženje načina za nošenja s njima.
U tome svoje mjesto i ulogu treba naći i hrvatski (elektro)energetski sektor, naravno ne kao „otok“ nego u interakciji sa svim relevantnim segmentima gospodarstva i društva općenitu, naravno uključujući i tijela državne uprave (odnosno regionalne i lokalne uprave i samouprave) i EU institucije ali i ostale partnere iz drugih država članica EU.
Kao poticaj za rasprave o gore navedenom na ovom okruglom stolu krenuli bi sa nekima iz sljedećeg niza podtema:
Mjesto: zgrada HEP-a, dvorana VII. kat
-
Predavači: Ljupko Teklić, Goran Levačić (HOPS)
Sažetak:
HOPS je krajem 2019. godine proveo javno savjetovanje vezano uz prijedlog izmjena i dopuna Mrežnih pravila prijenosnog sustava u skladu s Uredbama (EU) i izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije. Početkom 2020. godine prijedlog izmjena i dopuna Mrežnih pravila prijenosnog sustava poslan je na odobrenje regulatornom tijelu (HERA).
Uredbe Komisije (EU) (engl. Network codes) predstavljaju skup pravila koja je izradio ENTSO-E (engl. European Network of Transmission System Operators for Electricity), uz nadzor Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER). Od značaja za priključenja na prijenosnu mrežu ističu se sljedeće Uredbe (EU): Uredba RfG (za priključenje proizvodnih jedinica), Uredba DCC (za priključenje kupaca) te Uredba HVDC (za priključenje sustava za prijenos istosmjernom strujom visokog napona i istosmjerno priključenih modula elektroenergetskog parka).
U prvom dijelu predstavit će se “nova” Mrežna pravila prijenosnog sustava, s posebnim naglaskom na najznačajnije izmjene i dopune, te će se dati osvrt na iskustva stečena u implementaciji predmetnih Uredbi (EU) u nacionalnu legislativu. Posebna pažnja biti će posvećena na izmjene i dopune koje se odnose na nove tehnologije u Mrežnim pravilima, kao što su HVDC sustavi, spremnici električne energije itd.
S obzirom da je ENTSO-E nadležan za nadzor implementacije spomenutih Uredbi (EU), od 2019. godine odnosno tri godine nakon stupanja na snagu, izrađuje se Izvješće o implementaciji Uredbi (EU) u nacionalnu legislativu u zemljama članicama ENTSO-E. U drugom dijelu slijedi pregled Izvješća o implementaciji (engl. Monitoring report on connection network codes implementation), a koje je kompletirano krajem 2019. godine, s posebnim naglaskom na specifičnosti zahtjeva za opću primjenu u pojedinim zemljama (engl. non-exhaustive requirements
-
Predavači: Karla Draženović, Viktor Šunde, Željko Ban
Sažetak:
Obnovljive izvore energije zasnovane na energiji vjetra i sunca karakterizira stohastička raspoloživost snage. Primjena spremnika energije osigurava kontinuitet proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora smanjujući negativne učinke na stabilnost mreže. U seminaru se razmatra upotreba hibridnog sustava spremnika energije sastavljenog od baterijskih i superkondenzatorskih spremnika te gorivnih članaka povezanih s elektrolizatorom i spremnikom vodika unutar mikro-mreže. Kratko su predstavljene osnovne karakteristike hibridnog sustava, prvenstveno sa stanovišta optimiranja energetskih tokova između izvora, spremnika i trošila. Neophodan element za upravljanje tokovima energije unutar mikro-mreže su elektronički učinski pretvarači. Iako su u mikro-mreži prisutne sve vrste pretvorbe energije, istosmjerna pretvorba ključna je za punjenje i pražnjenje spremnika energije. Istosmjerni pretvarači detaljno se analiziraju podijeljeni u tri osnovne kategorije: pretvarači bez galvanskog odvajanja, pretvarači s galvanskim odvajanjem te rezonantni istosmjerni pretvarači. Za svaki od navedenih tipova pretvarača dan je pregled i analiza najvažnijih topologija pretvarača i njihovih karakteristika sa stanovišta primjene u mikro-mrežama.
-
Predavač: Srđan Skok
Sažetak:
Osnovna smjernica seminara je donošenje Uredbe Europske komisije (EU) 2017/1485 (SO GL) o uspostavljanju usklađenih pravila za Operatore prijenosnog sustava (OPS), Operatore distribucijskog sustava (ODS) i značajne korisnike mreže (Significant Grid Users – SGU) kako bi se osigurao pravni okvir za rad međusobno povezanih prijenosnog sustava (npr. Regionalna suradnja) za održavanje sigurnosti sustava i postizanje drugih ciljeva na razini Unije. U seminaru je naglasak stavljen na teorijske osnove predstavljanja distribuiranih izvora u dubini distribucijske mreže na sučelju prijenosne i distribucijske mreže. Sukladno tome istaknuti su potrebni podaci koje Operatori prijenosnog i distribucijskog sustava trebaju razmjenjivati, a u skladu sa operativnim radnjama koje imaju svoj zadani vremenski interval. Tako se razlikuju podaci koji se razmjenjuju obzirom na razvoj sustava, planiranje rada sustava i vođenje sustava u stvarnom vremenu, čime je zadnje uvjetovano operativnim postupcima operatora u stvarnom vremenu.
Dane su teorijske podloge za eksplicitne modele distribuiranih izvora, kao i za agregirane modele koji predstavljaju virtualnu elektranu na sučelju prijenosne i distribucijske mreže. Nadalje provedene su analize verifikacije razrađenih modela usporedbom mjerenih vrijednosti tokova snaga i napona na karakterističnim vodovima i čvorištima za stvarne vjetroelektrane i solarnu elektranu (buduća elektrana Cres). Uz navedeno predloženi su skupovi podataka koje bi Operator distribucijskog sustava trebao dostaviti Operatoru prijenosnog sustava kako bi se moglo provesti modeliranje i agregiranje distribuiranih izvora penetriranih po dubini distribucijske mreže.
-
Predavači: Ante Perić, Viktor Šunde, Željko Ban
Sažetak:
U uvodu seminara dan je kratki pregled karakterističnih nelinearnih trošila i analiza njihovog utjecaja na kvalitetu električne energije. Definiraju se važeće norme i ključni pokazatelji kvalitete električne energije kao što su: (i) faktor snage, (ii) faktor harmonijskog izobličenja (engl. Total Harmonic Distortion – THD) te (iii) faktor izobličenja ukupne potražnje (engl. Total Demand Distortion – TDD). Nakon kraćeg opisa pasivnih metoda za kompenzaciju jalove snage predstavljene su tipične topologije pretvaračkih spojeva koje se koriste za kompenzaciju faktora snage (engl. Power Factor Correction – PFC) u ulaznim ispravljačkim stupnjevima različitih uređaja, primjerice sustava za neprekinuto napajanje. Posebno se razmatraju mrežni PWM usmjerivači (engl. Active Front End – AFE) te aktivni filtri za kompenzaciju viših harmonika različitih nelinearnih trošila spojenih u točku zajedničkog spoja (engl. Point of Common Coupling – PCC). Na kraju predstavljene su osnovne karakteristike i načelo djelovanja uređaja koji istovremeno obavljaju funkcije neprekinutog napajanja i aktivnog filtriranja.
