Naslov: VJEŠTAČENJA POŽARA U SUDSKIM POSTUPCIMA RADI NAKNADE ŠTETE

Predavači: 

Nenad Papić, dipl. ing. el.
prof. dr. sc. Viktor Milardić
Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva

Sažetak:

Požari na građevinama su česti slučajevi iz sudske prakse u parničnim postupcima radi naknade štete, najčešće između oštećenog vlasnika i HEP ODS-a, a kasnije i osiguravatelja.
Na seminaru će biti prikazani neki slučajevi koji su bili predmet tehničkog vještačenja u MUP-ovom Centru za vještačenja “Ivan Vučetić”.
Radilo se o vještačenjima iz sudskog spisa, a korištene su i metode očevida i rekonstrukcije na mjestu događaja požara.
Prvi slučaj prikazuje požar u pomoćnom objektu koji je vjerojatno uzrokovan kvarom na priključnom kabelu. Prema nalogu suda izvršen je očevid na mjestu događaja i pregled kabela koji je izuzeo HEP-ODS.
Kao drugi, prikazat će se slučaj požara u stambenom objektu koji je vjerojatno uzrokovan kvarom u kućnom priključnom ormariću. Očevidom na mjestu događaja po nalogu suda i uvidom u sudski spis utvrđene su sve relevantne činjenice potrebne za rješavanje predmeta.
Tijekom rasprava na sudu objašnjeno je do kojih grešaka dolazi prilikom postupanja svih dionika koje mogu dovesti do požara, a iste nisu vidljive iz sudskog spisa bez stručne pomoći vještaka.

U seminaru će se spomenuti i neki drugi slučajevi nastanka požara i eksplozije uzrokovane uporabom električne energije.

Datum: 18. svibnja 2026.

Naslov: PRIMJENA UMJETNE INTELIGENCIJE U ELEKTROENERGETSKOM SUSTAVU

Predavači:

Doc. dr. sc. Adrian Satja Kurdija
Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva

Sažetak:

Elektroenergetski sustav prolazi kroz transformaciju potaknutu integracijom obnovljivih izvora energije, razvojem pametnih senzora i interneta stvari (IoT) te potrebom za upravljanjem u stvarnom vremenu. Usporedno s razvojem energetike, računarstvo je napredovalo od ranih ekspertnih sustava programiranih pravilima do generativne umjetne inteligencije i analitike velikih podataka (Big Data). Zbog toga sustavi temeljeni na podacima postaju ključni alati za planiranje proizvodnje, prediktivno održavanje i adaptivnu potrošnju.
Na seminaru će se obraditi glavne paradigme strojnog učenja – nadzirano, nenadzirano i podržano učenje. Opisat će se kako se SCADA, PMU i AMI mjerenja koriste za prognozu potrošnje i proizvodnje iz obnovljivih izvora, kako algoritmi samostalno prepoznaju rane znakove kvara ili kibernetičke napade, te kako agenti uče metodom pokušaja i pogreške za prilagođavanje parametara na temelju povratnih informacija u stvarnom vremenu. Pokazat će se primjeri specifičnih AI algoritama poput XGBoost-a, koji je u širokoj uporabi zbog učinkovitosti u hvatanju nelinearnih odnosa, te arhitektura dubokog učenja poput konvolucijskih (CNN) i rekurentnih neuronskih mreža (RNN, LSTM). Danas se široko upotrebljavaju transformerske neuronske mreže, poput Temporal Fusion Transformera (TFT) za predviđanje vremenskih nizova, a osobito veliki jezični modeli koji omogućuju pretvaranje namjera operatera u konkretne pozive funkcija u sustavu, od upita nad podacima i dijagnostike do podrške pri donošenju upravljačkih odluka.
S obzirom na kritičnost energetske infrastrukture, integracija AI rješenja zahtijeva sigurnosne mjere, izolaciju od kritičnih operativnih mreža te primjenu principa “human-in-the-loop”. Pojasnit će se i važnost upravljanja AI modelima u operativnom okruženju (MLOps) za praćenje promjena u distribuciji podataka i točnosti modela. Opisat će se koncepti federalnog učenja za decentralizirano ažuriranje modela uz očuvanje privatnosti te uloga digitalnih blizanaca u koordiniranom praćenju i provođenju simulacija.
Na seminaru će se prikazati:
• usporedni razvoj računarstva i elektroenergetike te tranzicija prema pametnim mrežama;
• primjene nadziranog, nenadziranog i podržanog učenja u modernom EES-u;
• primjeri naprednih modela poput XGBoost-a, dubokog učenja te transformerskih mreža (TFT, jezični modeli);
• izazovi implementacije umjetne inteligencije, uključujući MLOps koncepte, sigurnost podataka i federalno učenje;
• pregled aktualnog regulatornog okvira (EU AI Act, NIS2 direktiva, smjernice ENTSO-E-a).

Datum: 8. lipnja 2026. u 10 sati

Naslov: UTJECAJ ATMOSFERSKIH PRAŽNJENJA NA PRIJENOSNI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV I  VJETROELEKTRANE

Predavači:

Izv. prof. dr. sc. Božidar Filipović-Grčić
Dr. sc. Bojan Franc
Franjo Vuković, mag. ing.

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva

Sažetak:

Atmosferska pražnjenja složene su fizikalne pojave koje obuhvaćaju proces pražnjenja u zraku te brze promjene elektromagnetskih polja. Na većini visokonaponskih prijenosnih dalekovoda atmosferska pražnjenja su glavni uzrok prekida napajanja. Udar munje u dalekovod uzrokuje visoke prenapone što za posljedicu može imati oštećenje opreme u rasklopnom postrojenju.

Sustavi za lociranje atmosferskih pražnjenja omogućuju detekciju munja u realnom vremenu i prostoru, određivanje tipa, polariteta, vremena, lokacije te amplitude struje munje. Praćenje grmljavine u realnom vremenu može biti učinkovito sredstvo u vođenju prostorno distribuiranih sustava izloženih atmosferskim uvjetima. Danas takvi sustavi predstavljaju snažno oruđe u projektiranju, zaštiti i vođenju elektroenergetskih mreža (proizvodnja, prijenos i distribucija), a njihova je primjena korisna je i u brojnim drugim tehnološkim sustavima i mrežama kao što su telekomunikacijske mreže, RTV odašiljači, naftovodi i plinovodi, transportni sustavi (zračni, željeznički i pomorski promet), sustavi osiguranja, meteorološki servisi, agencije za zaštitu od požara, vojne instalacije, itd. Na području Hrvatske je krajem 2008.g. uspostavljen sustav za lociranje atmosferskih pražnjenja (SLAP) kao dio Europskog sustava LINET. SLAP je razvijen na Zavodu za visoki napon i energetiku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

S ubrzanim porastom instaliranih kapaciteta vjetroelektrana u svijetu, za što je indikativna rekordna 2023. god. u kojoj je kumulativno instalirano 117 GW, što je godišnji porast od 50% više u odnosu na 2022. godinu (GWEC’s Global Wind Report 2024), kvarovi i štete u vjetroelektranama uzrokovani atmosferskim pražnjenjima privukli su veliku pozornost, posebice u regijama s intenzivnom grmljavinskom aktivnošću. Najčešće štete su kvar niskonaponske opreme i upravljačkih sustava unutar stupa vjetroagregata, čija je izolacijska razina niska, dok je najozbiljnije i ekonomski najnepovoljnije oštećenje lopatica vjetroturbine uslijed direktnih udara munja. U seminaru će se prikazati primjeri atmosferskih pražnjenja koja su detektirana sustavom za mjerenje struje munje na vjetroagregatu, ultra-brzom kamerom i sustavom za lociranje atmosferskih pražnjenja (SLAP).

Na seminaru će se prikazati:

• dosadašnja iskustva sa primjenom SLAP-a u vođenju, projektiranju i zaštiti elektroenergetskog sustava;
• primjeri kvarova u elektroenergetskom sustavu koji su korelirani sa podacima iz SLAP sustava;
• primjeri atmosferskih pražnjenja koja su detektirana sustavom za mjerenje struje munje na vjetroagregatu, ultra-brzom kamerom i sustavom za lociranje atmosferskih pražnjenja (SLAP);
• primjeri širenja elektromagnetskih smetnji SN kabelima i uzemljivačkim sustavom vjetroelektrane prilikom direktnih udara u jedan od vjetroagregata ili udara u zemlju čiji elektromagnetski puls inducira prenapone na kabelima;
• razvijene aplikacije SLAP sustava i njihove nove funkcionalnosti.

Datum: 18. lipnja 2026. u 10 sati

Naslov: ELEKTROMAGNETSKE PRIJELAZNE POJAVE U EES-U – DOSADAŠNJA ISKUSTVA I PRIMJERI, PREGLED TRENUTNOG STANJA I PERSPEKTIVE U BUDUĆNOSTI

Predavači:

Izv. prof. dr. sc. Božidar Filipović-Grčić
Dr. sc. Nina Stipetić
Franjo Vuković, mag. ing.

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva

Sažetak:

Simulacijski alati temeljeni na proračunima u fazorskoj domeni (RMS alati), pretpostavljaju simetrične prilike u trofaznom sustavu i koriste modele EES-a čiji parametri su određeni na pogonskoj frekvenciji (50 Hz). Stoga su RMS alati ograničeni na simuliranje onih prijelaznih pojava u sustavu čije su frekvencije jednake ili bliske pogonskoj frekvenciji. Ti alati su prikladni za analize koje uključuju tradicionalni EES kojeg karakteriziraju prijelazne pojave čiji se frekvencijski spektar nalazi u blizini pogonske frekvencije, a koji je karakteriziran visokim udjelom klasičnih sinkronih generatora. Međutim, takav tradicionalan EES sve više prelazi u sustav karakteriziran prijelaznim pojavama koje imaju široki frekvencijski spektar uslijed velike integracije obnovljivih izvora energije koji su priključeni na mrežu preko nelinearnih pretvarača te uslijed priključenja nelinearnih, jednofaznih tereta na svim naponskim razinama. Nove promjene u EES-u zahtijevaju razvoj, validaciju i primjenu preciznih modela komponenti EES-a koji su prikladni za analize prijelaznih pojava u širokom frekvencijskom spektru, kako za postojeće komponente u sustavu (npr. transformator ili generator), tako i za nove komponente (npr. energetski pretvarači). Primjena i razvoj detaljnih modela EES-a u sustavima s velikim udjelom izvora ili tereta koji su na mrežu priključeni preko pretvarača, predmet su niza međunarodnih radnih grupa CIGRE, a njihova implementacija u RMS alatima nije izvediva zbog same prirode takvih alata te se zbog toga zahtijeva upotreba alata koji je prikladan za simuliranje elektromagnetskih prijelaznih pojava (EMT alati).

Na seminaru će se prikazati različiti primjeri proračuna i mjerenja elektromagnetskih prijelaznih pojava u EES-u, uključujući atmosferske, sklopne i privremene prenapone, prijelazni povratni napon na prekidačima, HVDC sustave te interakciju sa AC mrežom. Prikazat će se dosadašnja iskustva elektroprivreda sa razvojem EMT modela mreže i primjene EMT analiza u postupku priključenja novih objekata na mrežu te u okviru planiranja i vođenja EES-a.

Datum: 6. srpnja 2026 u 10 sati