Menu
-
Predavači:
Izv. prof. dr. sc. Božidar Filipović-Grčić, Dr. sc. Bojan Franc, Franjo Vuković, mag. ing.
Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
Unska 3, 10000 Zagreb
Sažetak:
Atmosferska pražnjenja složene su fizikalne pojave koje obuhvaćaju proces pražnjenja u zraku te brze promjene elektromagnetskih polja. Na većini visokonaponskih prijenosnih dalekovoda atmosferska pražnjenja su glavni uzrok prekida napajanja. Udar munje u dalekovod uzrokuje visoke prenapone što za posljedicu može imati oštećenje opreme u rasklopnom postrojenju.
Sustavi za lociranje atmosferskih pražnjenja omogućuju detekciju munja u realnom vremenu i prostoru, određivanje tipa, polariteta, vremena, lokacije te amplitude struje munje. Praćenje grmljavine u realnom vremenu može biti učinkovito sredstvo u vođenju prostorno distribuiranih sustava izloženih atmosferskim uvjetima. Danas takvi sustavi predstavljaju snažno oruđe u projektiranju, zaštiti i vođenju elektroenergetskih mreža (proizvodnja, prijenos i distribucija), a njihova je primjena korisna je i u brojnim drugim tehnološkim sustavima i mrežama kao što su telekomunikacijske mreže, RTV odašiljači, naftovodi i plinovodi, transportni sustavi (zračni, željeznički i pomorski promet), sustavi osiguranja, meteorološki servisi, agencije za zaštitu od požara, vojne instalacije, itd. Na području Hrvatske je krajem 2008.g. uspostavljen sustav za lociranje atmosferskih pražnjenja (SLAP) kao dio Europskog sustava LINET. SLAP je razvijen na Zavodu za visoki napon i energetiku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
S ubrzanim porastom instaliranih kapaciteta vjetroelektrana u svijetu, za što je indikativna rekordna 2023. god. u kojoj je kumulativno instalirano 117 GW, što je godišnji porast od 50% više u odnosu na 2022. godinu (GWEC’s Global Wind Report 2024), kvarovi i štete u vjetroelektranama uzrokovani atmosferskim pražnjenjima privukli su veliku pozornost, posebice u regijama s intenzivnom grmljavinskom aktivnošću. Najčešće štete su kvar niskonaponske opreme i upravljačkih sustava unutar stupa vjetroagregata, čija je izolacijska razina niska, dok je najozbiljnije i ekonomski najnepovoljnije oštećenje lopatica vjetroturbine uslijed direktnih udara munja. U seminaru će se prikazati primjeri atmosferskih pražnjenja koja su detektirana sustavom za mjerenje struje munje na vjetroagregatu, ultra-brzom kamerom i sustavom za lociranje atmosferskih pražnjenja (SLAP).
Na seminaru će se prikazati:
-
Predavači:
Prof. dr. sc. Viktor Milardić, Nikola Pletikosa, dipl. el. ing
Sažetak:
Prva vjetroelektrana u RH spojena na distribucijsku mrežu 2006. g. je bila VE Ravne, odobrene snage 5,95 MW. Od tada je prošlo više od 18 godina i danas je samo na prijenosnu mrežu HOPSa priključeno vjetroelektrana odobrene snage oko 1100 MW. Određen broj vjetroelektrana pojedine priključne snage manje od 20 MW je priključen na distribucijsku mrežu.
Pri razvoju projekata VE u RH i u Europi postoje mnogi izazovi i za razvoj projekta je potrebno više godina, u RH prosječno 7.
Razvoj projekta VE u RH se sastoji od slijedećih koraka:
U seminaru će se detaljno objasniti navedeni koraci i izazovi pri rješavanju istih.
U seminaru će također biti riječi i o nekim problemima koji se javljaju u probnom radu VE a također i kasnije u pogonu.
