Menu
-
Predavači: Prof.dr.sc. Viktor Milardić, Nikola Pletilosa
Sažetak:
Prva vjetroelektrana u RH spojena na distribucijsku mrežu 2006. g. je bila VE Ravne, odobrene snage 5,95 MW. Od tada je prošlo više od 17 godina i danas je samo na prijenosnu mrežu HOPSa priključeno vjetroelektrana odobrene snage oko 1200 MW. Određen broj vjetroelektrana pojedine priključne snage manje od 20 MW je priključen na distribucijsku mrežu.
Poznato je kako su visoki objekti izloženiji udarima munje od nižih objekata. U Mediteranskom području, vjetroagregati se postavljaju najčešće na vrhove brda gdje su izloženi pogodnim vjetrovima. Upravo takve lokacije su često izloženima udarima munja, a mjerenja LLS sustavom pokazuju kako se gustoća udara munja povećava na tom području nakon instalacije vjetroagregata. Udari munje u lopatice vjetroagregata vrlo su česti, te usprkos postojećem sustavu zaštite od udara munje koji je klasificiran kao razina 1, dolazi do oštećenja.
U seminaru će biti predstavljen sustav zaštite od munje i prenaponska zaštita modernih vjetroagregata. Prikazat će se oštećenja na vjetroagregatima prouzročena udarima munja te prodiskutirat strategija održavanja i utjecaj štete na rad vjetroagregata.
U seminaru će se predstaviti i rezultati mjerenja struja munje koje pogode vjetroagregat dobiveni provedbom projekta Razvoj ekspertnog sustava mjerenja parametara udara munja i zaštite lopatica vjetroagregata radi smanjenja kvarova i zastoja. Statističkom obradom broja događaja, intenziteta i parametara udara munja u vjetroagregat u protekloj godini te zabilježene štete na lopaticama vjetroagregata definirati će se period u godini s najizraženijom aktivnosti udara munja i predložiti nadogradnju strategije održavanja (kao npr. intervali vizualne inspekcije lopatica u ovisnosti o broju događaja i sl.).
-
Predavač:
doc. dr. sc. Goran Grdenić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
Sažetak:
Istosmjerni vodovi za prijenos električne energije posljednjih godina postaju sve zastupljeniji u elektroenergetskim mrežama. Tradicionalno, istosmjerni vodovi koriste se za povezivanje asinkronih mreža, dugačke kabelske vodove (npr. za povezivanje udaljenih otoka s mrežom na kopnu), te za izrazito dugačke nadzemne vodove (u geografski velikim zemljama za prijenos velikih količina električne energije). Međutim, trenutno glavni pokretač za sve veću upotrebu istosmjernog prijenosa je integracija velikih količina obnovljivih izvora energije. Vjetroelektrane na moru često se nalaze udaljene od mreže na kopnu stoga je za njihovo povezivanje potrebna upotreba istosmjernih kabelskih vodova. Povećanje prijenosnih kapaciteta u mrežama kao i prekograničnih kapaciteta također se sve više oslanja na istosmjerne vodove.
Kod istosmjernih vodova nema potrebe za kompenzacijom jalove snage, zauzimaju manje prostora u odnosu na izmjenične vodove za prijenos jednake snage te je moguće upravljati tokom djelatne snage. Ovo su samo neke od prednosti istosmjernog prijenosa. S druge pak strane, visoka cijena pretvaračkih stanica i njihova kompleksnost glavni su nedostaci. U Europi se trenutno gradi i planira više desetaka istosmjernih vodova, stoga ova tematika dobiva sve više na značaju i također postaje relevantna za hrvatski elektroenergetski sustav. U seminaru će biti obrađena sljedeća tematika:
- Pregled razvoja i primjena istosmjernih vodova za prijenos električne energije
- Različite tehnologije i topologije pretvarača u istosmjernom prijenosu električne energije
- Najnoviji trendovi u primjeni istosmjernog prijenosa električne energije
