Menu
-
Predavač: mr. sc. Krešimir Komljenović
Nikada kao danas nije bila jasna potreba smanjenja čovjekovog utjecaja na okoliš. Ne radi se samo o emisijama CO2 koje se nezaustavljivo akumuliraju u atmosferi. Gubitak staništa, nestanak vrsta, različiti polutanti koji se ispuštaju u okoliš, sve su veća prijetnja opstanku življenja na planeti kakvo poznajemo. Dok se naša civilizacija suočava sa ovim izazovom na sve učinkovitiji način uvođenjem relativno novih tehnologija i pristupa, poput obnovljivih izvora energije, tržišta CO2 koje djeluje na način smanjenja emisija, novih propisa u zgradarstvu ili postupnom eliminacijom motora sa unutrašnjim izgaranjem, što je sve izuzetno pohvalno, postavlja se pitanje jesno li učinili dovoljno kako bismo smanjili utjecaj postojećih transformacijskih tehnologija koje i dalje prevladavaju u energetici. Uvijek treba paziti na eventualne „low hanging fruits“, prilike koje uz malene uloge daju značajne uštede. Na primjeru jedne postojeće termoelektrane, prikazan je metodološki pristup primjenljiv na velikom broju slučajeva. Termoelektrana je sagledana sa više aspekata svog utjecaja na okoliš, nešto slično kao kod principa „crne kutije“. Svi utjecaji analizirani su kao „prilike“ za poboljšanja te su sustavim analitičkim radom te prilike iskorištavane sa ciljem ekonomski isplativog umanjenja utjecaja termoelektrane na okoliš. Kumulativno je ostvareno povećanje ete, iskoristivosti ulaznog goriva u pretvorbi u korisne oblike energije, od 10-tak posto, ovisno o definiciji inicijalne godine. S obzirom na relativno krupne energetske tokove o kojima se radi u slučajevima termoelektrana, i ostvarena godišnja ušteda je adekvatno značajna.
-
Predavači: Prof.dr.sc. Petar Sarajčev, FESB
Sadržaj:
Relejna zaštita sinkronih generatora većih snaga redovito uključuje primjenu većeg broja zaštitnih funkcija, od kojih su neke namijenjene zaštiti od kvarova dok se druge odnose na zaštitu od različitih abnormalnih pogonskih stanja. Podešenje proradnih vrijednosti i ostalih parametara zaštitnih funkcija redovito se temelji na određenim teorijskim podlogama, kao i nekim pretpostavkama (koje se vrlo često prešutno usvajaju). Pritom, veći dio primijenjenih zaštitnih funkcija mora biti koordiniran s podešenjima ostalih zaštita u sustavu, kao i podešenjima regulatora te pogonskom kartom generatora. Nadalje, postoji više različitih načina implementacije određenih zaštitnih funkcija (npr. zaštita od gubitka uzbude generatora), pri čemu svaki od njih ima svojih prednosti i mana. Osim toga, primjena zaštitnih funkcija temelji se i na određenim praktičnim aspektima koji su povezani s generacijom relejne zaštite, proizvođačem relejnog uređaja, načinom izvedbe i priključka samog generatora i drugim aspektima. U okviru ovog izlaganja namjerava se predstaviti osnovne karakteristike sustava relejne zaštite sinkronih generatora većih snaga (s naglaskom na hidrogeneratore), koje su ovisne, između ostalog, o načinu priključka te izboru uzemljenja generatora. Dati će se pregled proračuna struja kratkih spojeva generatora i izbora strujnih transformatora za zaštitu (klase P). Predstaviti će se potom neke od fundamentalnih teorijskih podloga u pozadini nekih od važnijih zaštitnih funkcija (npr. diferencijalna zaštita, 90%-tna zemljospojna zaštita statora, zaštita od gubitka sinkronizma generatora). Također, namjera je istaknuti i određene praktične aspekte implementacije nekih od zaštitnih funkcija, usporedbom izvedbi istih od strane različitih proizvođača, kao i prikazati preporuke za njihovo podešenje i koordiniranje. Ovim pregledom želi se, prije svega, ukazati na različite načine izvedbe i primjene nekih od temeljnih zaštitnih funkcija generatora, stavljajući naglasak na njihove teorijske podloge, ugrađene pretpostavke, prednosti i nedostatke.
-
Predavači: dr.sc. Goran Levačić, Domagoj Gašparović, Damir Pirić
Operatori prijenosnih i distribucijskih sustava na razini EU se suočavaju sa sličnim izazovima, a to je kako omogućiti priključenje što većeg broja OIE. S obzirom na prostorna ograničenja i nemogućnost dobivanja novih koridora za nadzemne vodove, te činjenicu da izgradnja novih dalekovoda može potrajati i preko deset godina, sve se više primjenjuju tehnološka rješenja s kojima je moguće maksimalno iskoristiti postojeću mrežu. U tom kontekstu, pametne mreže dobivaju na sve većoj važnosti.
Pametna mreža (engl. Smart Grid - SG) je informacijsko-komunikacijska infrastruktura koja doprinosi modernizaciji elektroenergetske infrastrukture i novih zahtjeva koji se javljaju u pogledu uređaja za skladištenje energije, električnih vozila, zahtjeva za upravljanjem potrošnjom od strane opskrbljivača (engl. Demand Side Management - DSM) itd. SG kao tehnologija naprednih elektroenergetskih mreža je ključna komponenta u domeni OIE, odnosno jedan od temeljnih stupova na kojima počiva ideja OIE. Glavne značajke pametnih mreža su: pouzdanost, fleksibilnost, efikasnost, prilagodba proizvodnje, balansiranje opterećenja, održivost i dodatne tržišne opcije itd. Pametna mreža podržava uvođenje novih tehnologija s dalekosežnim utjecajima, a to se odnosi na pružanje mogućnosti za sigurniju i kontroliraniju integraciju obnovljivih izvora energije. U budućnosti će imati sve veću primjenu. Jedan od uspješnih primjera primjene pametnih mreža u RH je projekt Sincro.Grid, nastao kao suradnja slovenskih i hrvatskih OPS-ova i ODS-ova. Također, nastavno na prethodni uspješni projekt, krajem kolovoza 2022. je prijavljen novi projekt pametnih mreža GreenSwitch za sufinanciranjem, za koji su odobrena sredstva za sufinanciranje od strane EU CEF fonda u iznosu od 73 mil €.
U okviru seminara, ukratko će se prezentirati stečena iskustva tijekom implementacije projekta Sincro.grid te predstaviti novi projekt pametnih mreža GreenSwitch, i to s naglaskom na dio koji se odnosi na prijenosnu i distribucijsku mrežu.
