Ovo je zaštićeni dio stranice. Pristup ovoj stranici dozvoljen je samo članovima HRO CIGRÉ. Molimo vas da upišete Vaše korisničko ime i Vašu lozinku.
Poštovane dame i gospodo,
ovo 11. savjetovanje HRO CIGRÉ nastavak je bogate tradicije hrvatske elektroenergetske struke i znanosti organizirane u Hrvatskom ogranku Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave – CIGRÉ. Kao i prethodna savjetovanja, i ovo će se održati u Cavtatu, gradiću blizu Dubrovnika, sjajnom biseru Hrvatske s dugom i bogatom poviješću te izuzetno vrijednim kulturnim nasljeđem, koji ga svrstavaju među najpoznatije svjetske kulturne i turističke destinacije.
U 229 referata obuhvaćene su sve teme značajne za EES, naročito one koje trenutno zaokupljaju hrvatsku stručnu i znanstvenu javnost: integriranje obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav, posebice vjetroelektrana; tržište električne energije i vođenje elektroenergetskog sustava; revitalizacija postrojenja; planiranje pogona elektroenergetskog sustava; modernizacija centara vođenja; uvođenje novih informatičkih i telekomunikacijskih sustava, naprednih mreža itd.
Referati poznatih stručnjaka te sponzorska predavanja izlagača i proizvođača opreme dodatno će doprinijeti kvaliteti Savjetovanja i pružiti priliku za stvaranje poslovnih i prijateljskih kontakata. Izložbeni prostori sponzora u predvorju i na I. katu hotela Croatia bit će otvoreni tijekom trajanja Savjetovanja.
Tijekom Savjetovanja planirani su tehnički posjeti HE Dubrovnik i TS Plat.
Uvjeren sam da će vas, osim prvorazrednog kongresnog sadržaja i ljubaznog osoblja hotela Croatia, oduševiti i Cavtat te, posebno, grad Dubrovnik.
Svim sudionicima želim ugodan boravak i uspješan rad.
Dobrodošli!
Tomislav Šerić
Predsjednik HRO CIGRÉ
ORGANIZACIJSKI ODBOR
Predsjednik:
prof. dr. sc. IGOR KUZLE
Članovi:
dr. sc. BOŽIDAR FILIPOVIĆ–GRČIĆ
mr. sc. IGOR IVANKOVIĆ
GORDAN MIROŠEVIĆ, dipl. ing.
IRENA TOMIŠA, dipl. oec.
POČASNI ODBOR
prof. dr. sc. IVO JOSIPOVIĆ, predsjednik Republike Hrvatske
IVAN VRDOLJAK, dipl. ing., ministar, Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske
TOMISLAV ŠERIĆ, dipl. ing., predsjednik Uprave, HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
ZVONKO ERCEGOVAC, član Uprave, HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
KRUNOSLAVA GRGIĆ BOLJEŠIĆ, dipl. iur., članica Uprave, HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
mr. sc. PERICA JUKIĆ, član Uprave, HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
dr. sc. IVAN MATASIĆ, član Uprave,HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
dr. sc. MIROSLAV MESIĆ, predsjednik Uprave, HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA d.o.o.
mr. sc. DARKO BELIĆ, član Uprave, HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA d.o.o.
ZDESLAV ČERINA, dipl. ing., član Uprave, HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA d.o.o.
NIKOLA RUKAVINA, dipl. ing., direktor, HEP–PROIZVODNJA d.o.o.
LJILJANA ČULE, dipl. iur., direktor, HEP–Operator distribucijskog sustava d.o.o.
DARINKO BAGO, dipl. ing., predsjednik Uprave, KONČAR Elektroindustrija d.d., Zagreb
STEFFEN DRAUSNIGG, Country Manager Balkans, ABB d.o.o., Zagreb
VATROSLAV SABLIĆ, dipl. ing., predsjednik Uprave, ELKA d.o.o., Zagreb
JADRANKA FUMIĆ, dipl. oec., direktor, ELOB ELEKTROOBJEKTI d.o.o., Zagreb
DAVORIN FERNEZIR, dipl. ing., direktor, ARIES d.o.o., Zagreb
IVICA KOŽUL, dipl. oec., predsjednik Uprave, BRODOMERKUR d.d., Split
EMIL PRKIĆ, dipl. oec., član Uprave i DENIS ČOVIĆ, dipl. oec., član Uprave, BRODOMETALURGIJA d.o.o., Split
BOJAN SMILJAN, dipl. ing., direktor, BRUTON d.o.o., Zagreb
GORAN BRAJDIĆ, dipl.ing. presjednik Uprave, DALEKOVOD d.d. Zagreb
FRANJO ŠALOVARDA, dipl. ing., direktor, DEKOD telekom d.o.o., Zagreb
DARKO KOS, dipl. ing., ELEKTROPARTNER d.o.o., Zagreb
JOSIP BOŠNJAK, dipl. ing., direktor, ENCRON d.o.o., Zagreb, zastupstvo u Hrvatskoj za Tyco Electronics Raychem GmbH
ZLATKO ŠTEFOK, dipl. ing., direktor, IEL d.o.o., Zagreb
SAŠA KLIKOVAC, dipl. oec., direktor, METAL PRODUCT d.o.o., Zagreb–Odra
mr. sc. VLADIMIR KAVUR, direktor, MULTISOFT d.o.o., Zagreb
MILJENKO GAŠPARAC, direktor, OMIKO d.o.o., Zagreb
MLADEN PERKOV, dipl. ing., direktor, PRO INTEGRIS d.o.o., Zagreb
DEJAN DOKMANOVIĆ, dipl. oec., direktor, RITTAL d.o.o., Zagreb
DARKO LOPOTAR, dipl. ing., generalni direktor, Schneider Electric d.o.o., Zagreb
MLADEN FOGEC, predsjednik Uprave i FRANK MICHAEL SENNE, član Uprave, SIEMENS d.d., Zagreb
IVO NOVAKOVIĆ, dipl. ing., direktor, TECTRA d.o.o., Zagreb
DUBRAVKO RADIĆ, dipl. ing, TELENERG d.o.o. Zagreb
MIROSLAV BUNIĆ, dipl. ing., generalni direktor, ZAGORJE–TEHNOBETON d.d., Varaždin
POČASNI ODBOR
prof. dr. sc. IVO JOSIPOVIĆ, predsjednik Republike Hrvatske
IVAN VRDOLJAK, dipl. ing., ministar, Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske
TOMISLAV ŠERIĆ, dipl. ing., predsjednik Uprave, HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
ZVONKO ERCEGOVAC, član Uprave, HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
KRUNOSLAVA GRGIĆ BOLJEŠIĆ, dipl. iur., članica Uprave, HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
mr. sc. PERICA JUKIĆ, član Uprave, HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
dr. sc. IVAN MATASIĆ, član Uprave,HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
dr. sc. MIROSLAV MESIĆ, predsjednik Uprave, HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA d.o.o.
mr. sc. DARKO BELIĆ, član Uprave, HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA d.o.o.
ZDESLAV ČERINA, dipl. ing., član Uprave, HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA d.o.o.
NIKOLA RUKAVINA, dipl. ing., direktor, HEP–PROIZVODNJA d.o.o.
LJILJANA ČULE, dipl. iur., direktor, HEP–Operator distribucijskog sustava d.o.o.
DARINKO BAGO, dipl. ing., predsjednik Uprave, KONČAR Elektroindustrija d.d., Zagreb
STEFFEN DRAUSNIGG, Country Manager Balkans, ABB d.o.o., Zagreb
VATROSLAV SABLIĆ, dipl. ing., predsjednik Uprave, ELKA d.o.o., Zagreb
JADRANKA FUMIĆ, dipl. oec., direktor, ELOB ELEKTROOBJEKTI d.o.o., Zagreb
DAVORIN FERNEZIR, dipl. ing., direktor, ARIES d.o.o., Zagreb
IVICA KOŽUL, dipl. oec., predsjednik Uprave, BRODOMERKUR d.d., Split
EMIL PRKIĆ, dipl. oec., član Uprave i DENIS ČOVIĆ, dipl. oec., član Uprave, BRODOMETALURGIJA d.o.o., Split
BOJAN SMILJAN, dipl. ing., direktor, BRUTON d.o.o., Zagreb
GORAN BRAJDIĆ, dipl.ing. presjednik Uprave, DALEKOVOD d.d. Zagreb
FRANJO ŠALOVARDA, dipl. ing., direktor, DEKOD telekom d.o.o., Zagreb
DARKO KOS, dipl. ing., ELEKTROPARTNER d.o.o., Zagreb
JOSIP BOŠNJAK, dipl. ing., direktor, ENCRON d.o.o., Zagreb, zastupstvo u Hrvatskoj za Tyco Electronics Raychem GmbH
ZLATKO ŠTEFOK, dipl. ing., direktor, IEL d.o.o., Zagreb
SAŠA KLIKOVAC, dipl. oec., direktor, METAL PRODUCT d.o.o., Zagreb–Odra
mr. sc. VLADIMIR KAVUR, direktor, MULTISOFT d.o.o., Zagreb
MILJENKO GAŠPARAC, direktor, OMIKO d.o.o., Zagreb
MLADEN PERKOV, dipl. ing., direktor, PRO INTEGRIS d.o.o., Zagreb
DEJAN DOKMANOVIĆ, dipl. oec., direktor, RITTAL d.o.o., Zagreb
DARKO LOPOTAR, dipl. ing., generalni direktor, Schneider Electric d.o.o., Zagreb
MLADEN FOGEC, predsjednik Uprave i FRANK MICHAEL SENNE, član Uprave, SIEMENS d.d., Zagreb
IVO NOVAKOVIĆ, dipl. ing., direktor, TECTRA d.o.o., Zagreb
DUBRAVKO RADIĆ, dipl. ing, TELENERG d.o.o. Zagreb
MIROSLAV BUNIĆ, dipl. ing., generalni direktor, ZAGORJE–TEHNOBETON d.d., Varaždin
Prezentacije Končar
Repozitorij datoteka:
1. KONCAR na domacem i svjetskom trzistu_DAVOR MLADINA
2. Nadzor i upravljanje radom vjetroelektrane na mrezi_MATE JELAVIC
3. Mala hidroelektrana Ratevo_MARIN KOLIC
4. Napredni sustavi monitoringa primarne elektroenergetske opreme_SINISA MARIJAN_01
5. Funkcije vodjenja EESa_ANTE MARTINIC
6. Nova tehnicka rjesenja visokonaponskih aparata i postrojenja_TONI DELIC
7. TS Plat i prikljucni vodovi_TIHOMIR KAPOR
100 godina HE Kraljevac
Repozitorij datoteka:
prezentacija HE Kraljevac 100 godina hrvatski
Godišnja skupština
Repozitorij datoteka:
GRUPA A1 – ROTACIJSKI STROJEVI
1. Razvoj, gradnja i revitalizacija generatora i motora velikih snaga za proizvodnju električne energije
2. Pogonska iskustva i održavanje strojeva i elektromotornih pogona u uvjetima tržišta energije
3. Primjena novih znanja, materijala i tehnologija u razvoju, gradnji i korištenju vjetroagregata
4. Uzbudni sustavi, monitoring i dijagnostika stanja električnih strojeva u pogonskim stanjima
GRUPA A2 – TRANSFORMATORI
1. Pogonska iskustva
2. Novosti u razvoju te nove ispitne metode i alati
3. Popravak, obnova, dijagnostika i motrenje transformatora
4. Transformator i okoliš
GRUPA A3 – VISOKONAPONSKA OPREMA
1. Problematika pouzdanosti i održavanja visokonaponske opreme
2. Izvanredni uvjeti pogona za visokonaponsku opremu
3. Nove tendencije u razvoju visokonaponske opreme
4. Ispitne metode, ispitivanja i standardi
GRUPA B1 – IZOLIRANI KABELI
1. Projektiranje, polaganje i administrativna problematika kabelskih vodova
2. Korištenje, dijagnostika stanja i popravak kabelskih vodova i kabelskog pribora
3. Izbor i konstrukcija kabela i kabelskog pribora
4. Propisi i norme za kabele i kabelski pribor
GRUPA B2 – NADZEMNI VODOVI
1. Nadzemni vodovi – projektiranje, održavanje, obnova postojeće i izgradnja nove infrastrukture
– nužnost, strategija, nove tehnologije
– unapređenje električnih značajki, optimizacija korištenja postojećih koridora
– praktična iskustva i primjeri
– povećanje efikasnosti i unapređenja metodologije rada
2. Raspoloživost, pouzdanost i sigurnost – imperativ za prijenosnu i distributivnu mrežu
– dijagnostičke metode u održavanju i rekonstrukcijama
– unapređenje i koordinacija mehaničkih parametara voda i metode za minimaliziranje mogućih negativnih
utjecaja uvjetovanih ekstremnim klimatskim uvjetima
3. Izazovi 2013. – Usklađenje postojeće prakse, granskih normi i regulative s EU normativnim aktima
GRUPA B3 – RASKLOPNA POSTROJENJA
1. Primjena novih tehnologija u transformatorskim stanicama
– nova projektna rješenja visokonaponskih postrojenja
– utjecaj IEC 61850 i nekonvencionalnih mjernih transformatora na projekte transformatorskih stanica
– modularna i kompaktirana postrojenja
– smanjivanje površine transformatorskih stanica
2. Iskustva u gospodarenju s transformatorskim stanicama
– iskustva s transformatorskim stanicama najviših naponskih razina
– rekonstrukcije i zamjene opreme u postojećim transformatorskim stanicama s ciljem smanjivanja troškova,
povećanja pouzdanosti i manjih potreba za održavanjem
– nadzor i praćenje stanja opreme u postrojenjima
– problematika korištenja primarne i sekundarne opreme različitih pouzdanosti i očekivanog životnog vijeka u
transformatorskim stanicama
GRUPA B4 – ISTOSMJERNI PRIJENOS I ENERGETSKA ELEKTRONIKA
1. Prikaz svjetskih prilika i trendova u primjeni energetske elektronike u mrežama izmjenične struje
2. Potrebe i mogućnosti primjene HVDC prijenosa i FACTS sustava u prijenosnoj mreži na području
jugoistočne Europe
3. Obnovljivi izvori energije i energetska elektronika
4. Utjecaj energetske elektronike na kvalitetu električne energije
5. Priprema i ostvarenja domaćeg gospodarstva na području HVDC prijenosa
GRUPA B5 – ZAŠTITA I AUTOMATIZACIJA
1. Moderni sekundarni sustavi i njihova primjena
2. Analiza rada sustava zaštite, upravljanja i nadzora EES-a
3. Utjecaj primjene IEC61850 na sekundarne sustave
4. Procedure, alati i iskustva u ispitivanju i održavanju sekundarnih sustava
5. Mjerni i obračunski sustavi i sustavi za kvalitetu električne energije
GRUPA C1 – RAZVOJ I EKONOMIJA EES-a
1. Dugoročna sigurnost opskrbe električnom energijom, modeli, analize, aspekti
2. Upravljanje imovinom tvrtki i troškova
3. Razvoj novih tehnologija u proizvodnji električne energije i njihov utjecaj na planiranje razvoja EES-a
4. Tehnički izazovi u planiranju i razvoju interkonekcija – međunarodne inicijative vezane za proširenje
regionalnih i interregionalnih interkonekcija
GRUPA C2 – POGON I VOĐENJE EES-a
1. Suvremena rješenja upravljačkih centara
2. Uravnoteženje elektroenergetskog sustava i pomoćne usluge te skladišta energije
3. Integracija obnovljivih izvora energije, utjecaj na sigurnost pogona i troškove vođenja EES-a
4. Sustavi nadzora i obrane elektroenergetskog sustava, napredne elektroenergetske mreže
5. Problematika zagušenja na spojnim vodovima, stabilnost i aktualna problematika EES-a
6. Koncepcija vođenja hrvatskog EES-a, odgovornost i rizici
7. Mrežna pravila i ostala regulativa vezana za pogon i vođenje EES-a
GRUPA C3 – UTJECAJ ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA NA OKOLIŠ
1. Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša za termoenergetske objekte
2. Utjecaj Direktive o industrijskim emisijama na elektroenergetski sektor
3. Ulazak RH u europsku shemu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova
4. Primjena mjera energetske učinkovitosti u elektroenergetskom sustavu
5. Utjecaj i doprinos obnovljivih izvora energije zaštiti okoliša
6. Utjecaj proglašenja ekološke mreže na rad i razvoj elektroenergetskog sektora
7. Utjecaj energetskih objekata na okoliš i lokalnu zajednicu
GRUPA C4 – TEHNIČKE ZNAČAJKE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA
1. Sustavi zaštite od munje, prenaponska zaštita, koordinacija izolacije vodova, postrojenja i novih izvora,
izolacija u uvjetima onečišćenja
2. Kvaliteta električne energije
3. Elektromagnetska kompatibilnost
4. Praćenje munja u realnom vremenu, odvodnici prenapona
5. Napredni alati i tehnike za analizu značajki EES-a
GRUPA C5 – TRŽIŠTE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM I REGULACIJA
1. Tržište električne energije i regulacija – iskustva i perspektive razvoja
2. Obnovljivi izvori energije i njihov utjecaj na zakonodavni i regulatorni okvir, tržišna i mrežna pravila
3. Utjecaj naprednih tehnologija na razvoj i organizaciju tržišta električne energije
4. Iskustva opskrbljivača na tržištu električne energije
GRUPA C6 – DISTRIBUCIJSKA MREŽA I DISTRIBUIRANA PROIZVODNJA
1. Planiranje aktivnih distribucijskih mreža
2. Pogon aktivnih distribucijskih mreža
3. Integracija električnih vozila u elektroenergetski sustav
4. Metode akumuliranja električne energije u distribucijskom sustavu
GRUPA D1 – ELEKTROTEHNIČKI MATERIJALI I NOVE TEHNOLOGIJE
1. Novi i postojeći materijali za elektrotehniku
2. Dijagnostičke metode i pripadajuća znanja
3. Postojeće i nove nadolazeće tehnologije i njihov utjecaj na sustave
GRUPA D2 – INFORMACIJSKI SUSTAVI I TELEKOMUNIKACIJE
1. Nova ICT rješenja za vođenje elektroenergetskog sustava (moderna rješenja arhitekture sustava vođenja)
2. Sigurnost informacijskih sustava u centrima i elektroenergetskim objektima
3. Telekomunikacijske mreže, usluge i tehnologije
4. ICT platforme (informacijski sustavi) za prikupljanje, obradu i razmjenu mjernih i obračunskih podataka
5. Komunikacijska arhitektura za IP zasnovane aplikacije u elektroenergetskim objektima
6. Napredne elektroenergetske mreže (nove tehnologije i rješenja)
7. Postojeći tehnički sustavi, revitalizacija, održavanje i iskustva
Repozitorij datoteka:
Izgradnja TS 220/110/35/20(10) kV PLAT započeta je 2010. godine s ciljem poboljšanja elektroenergetskih prilika, te osiguranjem dostatne, pouzdane i kvalitetne isporuke električne energije na širem dubrovačkom području. Postrojenje nazivnog napona 220 kV i 110 kV je izvedeno u GIS izvedbi, pri čemu je 220 kV dio postrojenja izveden s dvostrukim sistemom sekcioniranih sabirnica i 5 vodnih polja, 2 transformatorska polja, te po jednim spojnim sekcijskim i mjernim poljem. Postrojenje 110 kV nazivne naponske razine je izvedeno s dvostrukim sistemom sekcioniranih sabirnica s 5 vodnih polja, 4 transformatorska polja, spojnim poljem i sekcijskim i mjernim poljem. Srednjenaponsko postrojenje nazivne naponske razine 20(10) kV i 35 kV izvedeno je pomoću odgovarajućih sklopnih blokova. Postrojenja (VN i SN) smještena su u zasebne zgrade. U postrojenje su ugrađena po 2 autotransformatora 220/110 kV, 150 MVA, 2 transformatora za transformaciju 110/35 kV i 110/20(10) kV nazivnih snaga 20 MVA, te međutransformator 35/20(10) kV, 16 MVA. U sklopu izgradnje predmetne transformatorske stanice uvesti će se postojeći visokonaponski nadzemni vodovi DV 2×220 kV Plat-Trebinje (vod I i vod II), a uvedeni su DV 2×110 kV Plat-Komolac, te novi podzemni kabelski vodovi KB 220 kV HE Dubrovnik-TS Plat i KB 110 kV HE Dubrovnik-TS Plat, dok se srednjenaponski izvodi sastoje od 3 voda i to u smjeru Cavtata, Pločica i Mlina, te 5 vodnih polja nazivne naponske razine 20 (10) kV za spoj na postojeću 10 kV distributivnu mrežu i HE Dubrovnik.
S/S 220/110/35/20(10) kV PLAT
Construction of the 220/110/35/20(10) kV PLAT begun in the year 2010 with the aim of improving power network and ensuring reliable electricity supply in the wider Dubrovnik area. 220 kV and 110 kV nominal voltage facility was constructed using GIS technology. 220 kV side was constructed with the sectioned double busbar system and 5 line inlets, 2 transformer inlets, a coupler/section inlet and a measurement inlet. 110 kV nominal voltage facility was constructed with the sectioned double busbar system with 5 line inlets, 4 transformer inlets, a coupler inlet, a sectioning inlet and a measurement inlet. 20(10) kV and 35 kV medium voltage facility was constructed using the appropriate metal clad switchgear. HV and MV facilities are located in separate buildings. 2 autotransformer units of 220/110 kV, 150 MVA, 2 transformers of nominal power level of 20 MVA for 110/35 kV and 110/20(10) kV transformation, and a 35/20(10) kV, 16 MVA, transformer are been installed in the plant. As a part of the construction works on the sub-station in subject, two 2×220 kV TL Plat-Trebinje (OHL 1 and OHL 2) will be led into the sub-station, and 2×110 kV Plat-Komolac, new underground 220 kV HPP DubrovnikS/S Plat cable line and 110 kV HPP Dubrovnik-S/S Plat cable line have already been led into the sub-station, while the medium voltage terminals consist of 3 lines facing Cavtat, Pločice and Mlina direction, and five 20 (10) kV line bays for the connection to 10 kV distribution network and HPP Dubrovnik.
Hidroelektrana Dubrovnik je visokotlačno derivacijsko postrojenje smješteno na samoj morskoj obali kod mjesta Plat, oko 15 km jugoistočno od Dubrovnika. HE Dubrovnik je posljednja stepenica hidroenergetskog sustava na rijeci Trebišnjici, a u pogonu je od 1965. godine. Zahvat vode za HE Dubrovnik ostvaren je izgradnjom gravitacijske betonske brane Gorica, visine 35 m i dužine 185 m po kruni brane kojom je stvorena akumulacija Gorica korisnog volumena 9,0 x 106 m3. Iz akumulacije voda se dovodi dovodnim tunelom promjera 6,0 m i kapaciteta 90 m3/s ukupne dužine 16,6 km do vodne komore, a zatim s dva ubetonirana čelična tlačna cjevovoda promjera 3,9 do 3,3 m do strojarnice HE Dubrovnik koja je smještena uz samu morsku obalu. U strojarnici se nalaze dvije proizvodne jedinice: dvije vertikalne turbine tipa Francis, svaka snage 108,2 MW pri protoku od 45 m3/s i konstrukcijskom padu turbine od 270 m, nazivne brzinu vrtnje od 300 min-1 i dva trofazna sinkrona generatora s vertikalnom osovinom, snage svaki 120 MW. Generatori su u bloku spojeni s trofaznim transformatorima snage 120 MVA, prijenosnog omjera 14.4/242 kV. Trenutno je u tijeku revitalizacija agregata 2 u HE Dubrovnik u sklopu koje je predviđeno povećanje snage agregata za oko 5% kao i ugradnja opreme za sekundarnu regulaciju frekvencije i djelatne snage.
HPP Dubrovnik
The Dubrovnik Hydroelectric Power Plant (HPP) is a high-pressure diversion plant located at the Adriatic coast, near the settlement of Plat, about 15 km south of Dubrovnik, in the Republic of Croatia. It is the most downstream power plant within the Trebisnjica Hydropower System (HPS), in operation since 1965. The Dubrovnik HPP intake has been realized by construction of the concrete gravity Gorica Dam, the 33.5 m high and length of 185 m by crest, which creates a compensation reservoir Gorica with active water storage 9.0 x 106 m3. From the intake structure, the head race tunnel runs 6.0 m in diameter and capacity of 90 m Is. Tunnel length with the pipeline is 16.6 km. The surge chamber is located at the head race tunnel end. Downstream the surge chamber, the tunnel branches into two concrete embedded steel penstocks. The penstock diameters range from 3.9 and 3.3 m. HPP Dubrovnik powerhouse is located at the seashore. Two generating units have been installed in the underground powerhouse : two vertical Francis turbines, 108.2 MW each, discharge 45 m3/s, net head 270 m, nominal speed 300 min-1 and two three-phase synchronous vertical-shaft generators rated 120 MW. The generators are coupled with three-phase transformers, rated 120 MVA, voltage 14.4/242 kV. Currently in HPP Dubrovnik, in process is revitalization of unit 2 which includes increasing of the unit power for about 5%, and the installation of equipment for secondary frequency and active power control.
Repozitorij datoteka:
Repozitorij datoteka:
Repozitorij datoteka:
Fotogalerija